Imam zatvoren sistem , hteo bih da prepravim da bude otvoren !? Da li mogu da dobijem neku semu ili sliku da vidim kako izgleda! Pozdrav i srecna nova!!!
centralno grejanje - otvoren sistem
- Login or register to post comments
- 33932 prikaza
Za printanje
Otprilike sledece
Varijanta A- Od radijatora na najvisem mestu u sistemu izvuci cevi do otvorene ekspanzione posude koju treba smestiti barem 1 m iznad tog najviseg radijatora. Zatim iz ekspanzione posude izvuci jos jednu cev koja sluzi za preliv prilikom sirenja pri zagrevanju odnosno pri dopunjavunju i punjenju sistema. Podrazumeva se da nigde cevi koje vode do tog najviseg radijatora ne smeju biti "potopljene" odnosno svi vodovi moraju biti nagore kako bi se eventualni kriticni pritisak ravnomerno i brzo peo do ekspanzione posude
Varijanta B-Otvorenu ekspanzionu posudu postaviti kao u varijanti A i do nje izvuci posebne cevi od kotla. I u ovom slucaju neophodan je preliv iz ekspanzione posude.
U praksi najcesce se otvorena ekspanziona posuda postavlja na tavan objekta, preliv se izvodi preko krova/crepa a sama posuda se pravi od starog bojlera.
Minimalna zapremina ekspanzione posude mora biti veca od 3 % od ukupne zapremine sistema /kotao, cevi, radijatori/.
Ekspanziona posuda treba da bude izolovana ako je u negrejanom prostoru.
Inace, otvoreni sistem je otporniji na termo sokove odnosno na pregrevanja sto je cest slucaj ako se lozi cvrstim ogrevom.
Astrea wrote:
Kolega budi malo precizniji.Kako si napisao ispade da treba da uzme vezu od najvisljeg radijatora.Ja znam sta hoces da kazes ali da li zna o onaj ko pita?Da li ce ici sa jednom ili dve sigurnosne cevi do suda zavisi od jacine kotla.Voda se od 0 do 100 siri 4,3 posto.
Otprilike sledece
Varijanta A- Od radijatora na najvisem mestu u sistemu izvuci cevi do otvorene ekspanzione posude koju treba smestiti barem 1 m iznad tog najviseg radijatora. Zatim iz ekspanzione posude izvuci jos jednu cev koja sluzi za preliv prilikom sirenja pri zagrevanju odnosno pri dopunjavunju i punjenju sistema. Podrazumeva se da nigde cevi koje vode do tog najviseg radijatora ne smeju biti "potopljene" odnosno svi vodovi moraju biti nagore kako bi se eventualni kriticni pritisak ravnomerno i brzo peo do ekspanzione posude
Varijanta B-Otvorenu ekspanzionu posudu postaviti kao u varijanti A i do nje izvuci posebne cevi od kotla. I u ovom slucaju neophodan je preliv iz ekspanzione posude.
U praksi najcesce se otvorena ekspanziona posuda postavlja na tavan objekta, preliv se izvodi preko krova/crepa a sama posuda se pravi od starog bojlera.
Minimalna zapremina ekspanzione posude mora biti veca od 3 % od ukupne zapremine sistema /kotao, cevi, radijatori/.
Ekspanziona posuda treba da bude izolovana ako je u negrejanom prostoru.
Inace, otvoreni sistem je otporniji na termo sokove odnosno na pregrevanja sto je cest slucaj ako se lozi cvrstim ogrevom.
i kod mene je otvoreni sistem. za njega sam se odlučio zbog sigurnosti. izolovana (5cm staklene vune) posuda se nalazi u kotlovnici koja je malo visočija od stana, ipak od najviše tačke, tj kombi bojlera visočija je samo pola metra što ne predstavlja problem, bar ga ja nisam primjetio. grijanje radi već 3,5 mjeseci, i neki dan sa probao dosuti vode, međutim nije nimalo falilo. radijatori su aluminijski, cijevi bakarne, tako da se korozije ne bojim.
posuda je spojena tako da stalno ima cirkulaciju, tj. u nju ide i topli i hladni vod + preliv.
Naravno da se cevi za otvorenu ekspanzionu posudu izvlace pre najviseg radijatora, kao i da izmedju kotla i ekspanzione posude ne sme postojati bilo kakva prepreka /ventil i slicno/!
Jednostavno, treba omoguciti tecnosti u sistemu da moze nesmetano da se siri i skuplja. To je princip, a nacina kako to izvesti ima mnogo i uglavnom zavise od lokalnih uslova.
Nadam se da je sada jasnije
Moj savet je da kad prepravljaš sistem ne skidaš postojeći sigurnosni ventil. Ostavi ga kao sigurnost u slučaju da posuda ili neka cev zalede.
RnRolla wrote:
Moj savet je da kad prepravljaš sistem ne skidaš postojeći sigurnosni ventil. Ostavi ga kao sigurnost u slučaju da posuda ili neka cev zalede.
Potpisujem. Otvoreni sistemi su prave bombe ako nisu urađeni po propisu, jer večinom " majstori " postave otvorenu posudu na tavan, koja nije propisno izolirana i ona u pravilu smrzne, ili dovodne cijevi do iste. Tada prednosti otvorenog sistema nad zatvorenim prestaju i tlak u kotlu i u sistemu će rasti dok nešto ne pukne. Ne znam šta Cela želiš dobiti sada sa otvorenim sistemom, tj. zbog čega želiš izbaciti postojeći zatvoreni sistem.
To sam ga i ja pitao.
Svaka stvar u sistemima grejanja može biti vrlo opasna ili kako rekoše "bomba" ako nije izvedeno prema pravilima struke, kako se to moderno kaže. Preneću moje lično iskustvo - 1982 urađen je otvoreni sistem čeličnim cevima i livenim radijatorima. Ekspanziona posuda je uzeta od starog bojlera, postavljena je na tavan, direktno ispod crepa, izolacija posude je osrednja. Usled rekonstrukcije krova 2009 godine sistem je prerađen na zatvoren ugradnjom ekspanzione posude pored kotla. Očekivao sam da će ta stara posuda da bude sva trula jer se dogadjalo ranije da sistem celo leto bude prazan /bez vode/ ali kada sam je pregledao prijatno sam se iznenadio. Od prošle jeseni ta posuda je ponovo u funkciji kod mog prijatelja koji je upravo uveo grejanje u kuću. Napominjem da ni jednom nisam imao problem sa začepljenjem ili zaleđavanjem posude, čak ni u zimu 2005/2006 kada su ovde bile temperature i do -28.
Svaki deo sistema grejanja koji je izložen spoljnim uticajima mora biti izolovan i zaštićen. Druga je stvar kako se kod nas radi a i što investitori ne znaju šta treba tražiti od izvođača.
Otvoreni sistem je pouzdaniji i otporniji na pregrevanja do kojih lako dolazi pri loženju čvrstim gorivima, pri kvaru regulatora promaje i slično. Zatvoreni sistem pregrevanje i povećanje pritiska rešava preko membrane u ekspanzionoj posudi i sigurnosnog ventila koje svakako posle pregrevanja treba menjati.
Ne treba zaboraviti da prilikom otvaranja sigurnosnog ventila usled kuvanja sistema oštećenja koja on pretrpi obično dovode do pražnjenja celog sistema. To može da napravi dodatnu štetu na instalaciji ili objektu.
Moje mišljenje je da ako zatvoreni sistem nema termo-sigurnosni ventil i ako postoji procena da pražnjenje celog sistema može da dovede do dodatne štete, treba poostaviti otvoreni sistem sa sigurnosnim ventilom na kotlu.
Ovo je vec sta bi bilo kad bi bilo.Da je otvoreni sistem toliko bolji od zatvorenog ,svi bi ga radili.
sllobam wrote:
Ovo je vec sta bi bilo kad bi bilo.Da je otvoreni sistem toliko bolji od zatvorenog ,svi bi ga radili.
Ne znam da li "cela" ima takvu situaciju, ali postoje slučajevi kada su instalacije sklone lakom i nekontrolisanom podizanju temperature. Ako nisu obezbeđene sigurnosne mere za rashlađivanje iste, mnogo je bolje postaviti otvoreni sistem.
Naravno da je zatvoreni sistem u mnogim slučajevima ispred otvorenog, ali u ovom nije.
Ok,mi teoretisemo samo tako a covek jos nije objasnio sto prelazi sa jednog na drugi sistem.
sllobam wrote:
Ok,mi teoretisemo samo tako a covek jos nije objasnio sto prelazi sa jednog na drugi sistem.
Da, možda čak i ne čita sve ovo.
Hteo bih da probam kako ce da funcionise otvoren sistem ! Svi kazu da je sigurniji otvoren sistem i da u slucaju pregrejavanja vodu izbaci napolje ? Sto se tice kotla nemogu da se setim proizvodjaca a mislim da je prodavac spominjao neku oznaku 33 i da moze pokrije oko 200 kvadrata !!
Otprillike imam neku prestavu kako bi trebalo ,ali ... Kada bi video semu povezivanja ili neke slike bilo bi lakse!!!Hvala na odgovorima!! zivi bili i srecni praznici !!
Zatvoreni sistem se od pregrijavanja uspješno štiti pufferom odgovarajuće veličine i Ladomatom. U slučaju nestanka struje, ako je instalacija pravilno izvedena, prirodna cirkulacija između kotla i spremnika je osigurana i nema nikakve opasnosti od pregrijanja i oštećenja kotla.
Zatim postoje i sigurnosni ventili koji u kotao uvode postepeno hladnu vodu iz mreže a toplu puštaju vani i tako čuvaju kotao od pregrijavanja.
http://www.caleffi.hr/caleffi/hr_HR/Site/Products/Catalogue/args/sezione...
Nike wrote:
Zatvoreni sistem se od pregrijavanja uspješno štiti pufferom odgovarajuće veličine i Ladomatom. U slučaju nestanka struje, ako je instalacija pravilno izvedena, prirodna cirkulacija između kotla i spremnika je osigurana i nema nikakve opasnosti od pregrijanja i oštećenja kotla.
Zatim postoje i sigurnosni ventili koji u kotao uvode postepeno hladnu vodu iz mreže a toplu puštaju vani i tako čuvaju kotao od pregrijavanja.
http://www.caleffi.hr/caleffi/hr_HR/Site/Products/Catalogue/args/sezione...
Ovo je lepo ali kada korisnicima ispostaviš račun dobiće izraz na licu koji je sličan tvom avataru.
Ovo je po meni najbolji, najjeftiniji i najpouzdaniji sistem za regulisanje ekspanzije tečnosti u sistemu centralnog grijanja na kruta goriva i preporučio bih ga svuda gdje je to tehnički moguće izvesti.
- Pošto je otvoreni sistem pritisak je nizak i zavisi samo od visine vodenog stuba,(svaki metar visine sistema – 0,1bar)
- Pritisak je skoro konstantan bez obzira na temperaturu vode tako da manometar praktično nije ni potreban.
- Posuda i cijevi se trebaju termički izolovati, ali ne da bi se spriječilo zaleđivanje nego da se izbjegnu toplotni gubici. I kada pumpa stoji, slobodnom cirkulacijom voda je u posudi uvijek topla tako da je tokom korištenja grijanja zaleđivanje nemoguće.
- Već nakon prvog nalaganja cijeli sistem se potpuno odzrači ukoliko se cijevi postave pod ovakvim uglovima kao na slici. Nije potreban čak ni odzračni lončić na slici (kod mene ga nema), već se bukvalno svaki milimetar sistema „potopi“ pa i svaki „zračni jastuk“ nastao npr. lošim postavljanjem cijevi. Zrak ima tendenciju da ode prema gore u vodi, a ovakva posuda se ponaša kao najgornji radijator i tokom rada pumpe skuplja sav zrak iz sistema.
Ukoliko želite jedan potpuno „wartugsfrei“ sistem gdje ne treba više da se dosipa voda, može da se doda kondenzator za paru koji istu pretvara ponovo u vodu i vraća natrag u sistem. Prozirno crijevo na slici ujedno služi za kontrolu nivoa tečnosti koje pogledam onako usput reda radi prilikom čišćenja dimnjaka.
ja sam dao napraviti otvoreni sistem uz kaminsku peć alfa plam rustikal i kod prvog problema koji se javio je fantastično odradio sigurnosni posao;imam spojene radijatore i kombinirani bojler za sanitarnu vodu te nakon bojlera ventil koji se može zatvoriti tako da voda samo kruži kroz bojler; dakle zatvorili smo ventil za radijatore da se brzo ugrije voda u bojleru ,zaboravili da je zatvoren ,u kaminu se dobrano zažarilo i voda je zakuhala i na preliv je otišlo oko 15 litara van dok nisam došao i otvorio ventil;da sam imao zatvoreni sistem,neznam što bi se dogodilo,sigurnosni ventil bi pustio i imao bih punu kuću (parket) antifriza;DIŽEM PALAC ZA OTVORENI SISTEM,majstor je htio napraviti zatvoreni,ali sam ja inzistirao na otvorenom sistemu i nisam se prevario jer bi ovo bila definitivno havarija u kući;
držao sam se uvjeta-dvostruko je sigurno-dakle, imam otvorenu prelivnu posudu +sigurnosni ventil na kotlu; sigurnosni vod je spojen na polaz nakon izlaska iz peći i prelaska preko zida u kupaonu najdebljom cijevi (22 bakar),dakle nesmije biti nakon pumpe niti bilo kakvih ventila
Otvoreni sistemi su za mene prošlost iz više razloga :
- Voda u sistemu prokuha već na 90 stupnjeva, dok kod zatvorenog sistema na oko 125 stupnjeva ako je sigurnjak 2,5 bara
- ubrzana korozija cijelog sistema radi stalnog kontakta sa kisikom
- gubici energije, povečana potrošnja goriva
- mogučnost zaleđivanja posude i dolaznih cijevi ( već kad se ne loži samo jedan dan ), te kad se naloži peć dolazi do porasta pritiska u sistemu, dok na izbije na najslabijem mjestu
-
Ima još toga da ne nabrajam. Zatvoreni sistem ako se napravi kako treba je odličan i nema opasnosti.
majstorčić wrote:
Otvoreni sistemi su za mene prošlost iz više razloga :
- Voda u sistemu prokuha već na 90 stupnjeva, dok kod zatvorenog sistema na oko 125 stupnjeva ako je sigurnjak 2,5 bara
- ubrzana korozija cijelog sistema radi stalnog kontakta sa kisikom
- gubici energije, povečana potrošnja goriva
- mogučnost zaleđivanja posude i dolaznih cijevi ( već kad se ne loži samo jedan dan ), te kad se naloži peć dolazi do porasta pritiska u sistemu, dok na izbije na najslabijem mjestu
-
Ima još toga da ne nabrajam. Zatvoreni sistem ako se napravi kako treba je odličan i nema opasnosti.
Iz razloga koje sam naveo u predhodnom postu vrlo rado se vraćam u „prošlost“ što se tiče otvorenog sistema grijanja.
- bilo bi interesantno da obrazložiš gdje si čuo da voda prokuha na 90C (uopšteno), a kako to da kod zatvorenog sistema kuha tek na 125C.
- i ja sam u nekim ranijim postovima spominjao nešto slabiju otpornost na koroziju kod otvorenog sistema, međutim to je samo teorijski. Praksa je pokazala da otvoreni sistemi traju desetinama godina bez problema sa korozijom, što se može objašnjavati činjenicom da je kisik isto plin koji ima tendenciju da se zadržava na površini vode, odnosno ne odlazi dublje u sistem. To bi značilo da jedino sama ekspanziona posuda može biti ugrožena korozijom, a ne cijeli sistem. U principu otvoreni sistemi traju neuporedivo duže nego zatvoreni.
- obrazloži na osnovu čega smatraš da postoje gubici energije kod otvorenog sistema, samo nemoj da praviš usporedbu zatvorenog sistema sa ekspres loncem da ne bi pobrkao lončiće.
- o zaleđivanju nema ni govora kod gore prikazanog sistema, odnosno ako bi i došlo do toga onda bi se morala zalediti i voda u samom kotlu.
Mogao bih nabrajati masu nedostataka zatvorenog sistema, ali mislim da je to gubljenje vremena.
U jednom postu koji se negdje izgubio, čovjek objašnjava kako je preradio otvoreni sistem u zatvoreni nakon tridesetak godina, a stari bojler (otvorenu ekspanzionu posudu) koji je bio u odličnom stanju, dao je svom prijatelju te ga je ugradio na svoje centralno grijanje.
Pozdrav
pesek wrote:
majstorčić wrote:Otvoreni sistemi su za mene prošlost iz više razloga :
- Voda u sistemu prokuha već na 90 stupnjeva, dok kod zatvorenog sistema na oko 125 stupnjeva ako je sigurnjak 2,5 bara
- ubrzana korozija cijelog sistema radi stalnog kontakta sa kisikom
- gubici energije, povečana potrošnja goriva
- mogučnost zaleđivanja posude i dolaznih cijevi ( već kad se ne loži samo jedan dan ), te kad se naloži peć dolazi do porasta pritiska u sistemu, dok na izbije na najslabijem mjestu
-
Ima još toga da ne nabrajam. Zatvoreni sistem ako se napravi kako treba je odličan i nema opasnosti.
Iz razloga koje sam naveo u predhodnom postu vrlo rado se vraćam u „prošlost“ što se tiče otvorenog sistema grijanja.
1- bilo bi interesantno da obrazložiš gdje si čuo da voda prokuha na 90C (uopšteno), a kako to da kod zatvorenog sistema kuha tek na 125C.
2- i ja sam u nekim ranijim postovima spominjao nešto slabiju otpornost na koroziju kod otvorenog sistema, međutim to je samo teorijski. Praksa je pokazala da otvoreni sistemi traju desetinama godina bez problema sa korozijom, što se može objašnjavati činjenicom da je kisik isto plin koji ima tendenciju da se zadržava na površini vode, odnosno ne odlazi dublje u sistem. To bi značilo da jedino sama ekspanziona posuda može biti ugrožena korozijom, a ne cijeli sistem. U principu otvoreni sistemi traju neuporedivo duže nego zatvoreni.
3- obrazloži na osnovu čega smatraš da postoje gubici energije kod otvorenog sistema, samo nemoj da praviš usporedbu zatvorenog sistema sa ekspres loncem da ne bi pobrkao lončiće.
4- o zaleđivanju nema ni govora kod gore prikazanog sistema, odnosno ako bi i došlo do toga onda bi se morala zalediti i voda u samom kotlu.
Mogao bih nabrajati masu nedostataka zatvorenog sistema, ali mislim da je to gubljenje vremena.
Pozdrav
Nije meni teško ništa obrazložiti, ako to nekome može koristiti. Činjenica je da nepoznaš materiju.
Ali dat ću ti kratka obrazloženja :
1- Vrelište vode pod pritiskom 0,7 bara je 90 stupnjeva C ( što odgovara vodenom stupu od 7 metara, a večina otvorenih sistema ima otprilike toliko metara ), pod pritiskom 1 bara je vrelište 100 stupnjeva C a vodeni stup od 10 metara ,( tj. visinsku razliku između kotla i posude na tavanu ) ima jako malo ljudi , pod pritiskom od 2 bara je vrelište 120 stupnjeva C a pod pritiskom 2,32 bara ( neposredno prije otvaranja sigurnjaka ) je vrelište vode 125 stupnjeva C, a taj pritisak se uzima zato što je na večini kotlova ugrađen sigurnosni ventil koji se otvara na 2,5 bara.
2- Kisik se nalazi u vodi, a oslobađa se zagrijavanjem vode, te kod zatvorenog sistema se kisik oslobodi iz vode, i to je upravo jedan od razloga zašto vodu iz sistema ne valja ispuštati, dok kod otvorenog sistema se kisik stalno veže na vodu i takva voda obogačena kisikom onda kruži cijelim sistemom
3- Gubici nastaju što topla voda odlazi do posude koja je večinom smještena u negrijanom prostoru na tavanu kuće, te se tamo naravno hladi
4- Promisli malo bolje o ovoj svojoj tvrdnji jer bi toliko morao znati. Temperatura u podrumu kuće i na tavanu pod crijepom nije ista, tebi konkretno na - 10 stupnjeva C ona posuda može smrzniti već nakon jednog dana ne loženja a u isto vrijeme će ti u kotlovnici biti barem + 10 stupnjeva, za početak, može smrznuti na nezaštičenim mjestima. Zaštiti to bolje jer ja sam bio na nekoliko intervencija gdje se posuda na tavanu zaledila, te je sistem u pravilu pucao na najslabijem svom djelu, a to je pakao u kući jer peć u pravilu izdrži povečani pritisak
Ovo ti govorim dobronamjerno, ne da te uplašim nego da budeš oprezniji.
majstorčić wrote:
Nije meni teško ništa obrazložiti, ako to nekome može koristiti. Činjenica je da nepoznaš materiju.
Ali dat ću ti kratka obrazloženja :
1- Vrelište vode pod pritiskom 0,7 bara je 90 stupnjeva C ( što odgovara vodenom stupu od 7 metara, a večina otvorenih sistema ima otprilike toliko metara ), pod pritiskom 1 bara je vrelište 100 stupnjeva C a vodeni stup od 10 metara ,( tj. visinsku razliku između kotla i posude na tavanu ) ima jako malo ljudi , pod pritiskom od 2 bara je vrelište 120 stupnjeva C a pod pritiskom 2,32 bara ( neposredno prije otvaranja sigurnjaka ) je vrelište vode 125 stupnjeva C, a taj pritisak se uzima zato što je na večini kotlova ugrađen sigurnosni ventil koji se otvara na 2,5 bara.
2- Kisik se nalazi u vodi, a oslobađa se zagrijavanjem vode, te kod zatvorenog sistema se kisik oslobodi iz vode, i to je upravo jedan od razloga zašto vodu iz sistema ne valja ispuštati, dok kod otvorenog sistema se kisik stalno veže na vodu i takva voda obogačena kisikom onda kruži cijelim sistemom
3- Gubici nastaju što topla voda odlazi do posude koja je večinom smještena u negrijanom prostoru na tavanu kuće, te se tamo naravno hladi
4- Promisli malo bolje o ovoj svojoj tvrdnji jer bi toliko morao znati. Temperatura u podrumu kuće i na tavanu pod crijepom nije ista, tebi konkretno na - 10 stupnjeva C ona posuda može smrzniti već nakon jednog dana ne loženja a u isto vrijeme će ti u kotlovnici biti barem + 10 stupnjeva, za početak, može smrznuti na nezaštičenim mjestima. Zaštiti to bolje jer ja sam bio na nekoliko intervencija gdje se posuda na tavanu zaledila, te je sistem u pravilu pucao na najslabijem svom djelu, a to je pakao u kući jer peć u pravilu izdrži povečani pritisak
Ovo ti govorim dobronamjerno, ne da te uplašim nego da budeš oprezniji.
1.Bio si blizu ali si ipak uspio uspio pobrkati pojmove, dakle vrelište vode jeste 100C, ali pri atmosferskom pritisku od 1bar. Tome se sabere recimo tih 0,7bara i onda je vrelište vode iznad 100C i u otvorenom sistemu. Po tome kako si napisao mogao bi kuhati jaje i u vodi topline 50C
http://bs.wikipedia.org/wiki/Ta%C4%8Dka_klju%C4%8Danja
2. Ovdje si potpuno kontradiktoran, slažem se da se kisik zagrijavanjem oslobađa iz vode i da nije dobro vaditi vodu iz sistema baš iz tog razloga što nakon nekog vremena slobodan kisik izađe vani. Kao što sam napisao, zašto bi kisik kao lakši od vode ponovo odlazio bez neke sile u dubinu odnosno u sistem.
Jesi li gledao nekad kako funkcioniše akvarijum sa ribicama? Možeš primjetiti da tu postoji mala pumpa za zrak čija cjevčica je na dnu akvarijuma. Ako isključiš tu pumpu ribice ostanu bez kisika i eto ti tragedija.
3. i 4. Tu si isto sve izmješao pa ću odgovoriti na drugi način
Otvoreni sistem se može raditi na dva načina, jedan je da se posuda poveže samo sa jednom cijevi direktno na polazni vod pri kotlu, a drugi je prikazan gore na slici sa protočnom posudom.
Kod prvog načina je moguće zaleđivanje vode jer ona ne cirkuliše kroz posudu, već se njen nivo samo diže i spušta zavisno od pritiska u sistemu. Samo prenošenje temperature kroz vodu od kotla do gore je neznatno tako da praktično nema nikakvih gubitaka, ali se posuda treba dobro izolovati da voda ne smrzne.
Kod drugog načina postoji gravitaciono kretanje vode između kotla i posude koje održava toplinu vode sve dok je i voda u kotlu topla. Ako je u kotlu temperatura vode +10C to je opet toplije od 0C i voda će opet prirodnim tokom odlaziti prema gore dok se temperatura vode ne izjednači i tu zamrzavanja nema. Zato treba izolovati posudu da se ti toplotni gubici smanje. Sama vanjska površina posude kao i količina vode u njoj nije toliko kritična da bi se tu mogla izdavati veća količina topline. Uz dobru izolaciju gubitak topline na toj posudi je minimalan. U svakom slučaju kompletan sistem se nakon gašenja vatre polako hladi.
Pesek
1 - OK, pogriješio sam sa vrelištima vode jer sam navodio vrelišta za apsolutni a ne relativni tlak, ali ipak ostaje činjenica da voda u otvorenom sistemu puno ranije kljuća nego u zatvorenom. Jaje ne kuha ključanje vode nego temperatura vode, tako će se u posudi pod tlakom jaje skuhati i prije ključanja vode.
2 - Kisik se VEŽE za vodu, i kao takav odlazi u sistem, tako da te ne buni što je kisik lakši od vode. Da bi u svojoj posudi smanjio vezivanje kisika za vodu na minimum trebao bi ugraditi prigušni ventil između dolazne vode u posudu i povratne vode iz posude i to ispred same posude, te na taj način bi smanjio intenzitet protoka vode kroz posudu ( otvaranjem ventila smanjuješ protok vode u posudi na minimum da ti voda ne smrtzne )- Brzo prostrujavanje vode izaziva miješanje pa čak i bučkanje površinske vode te na taj način i vezanje kisika. Smanjivanjem protoka vode kroz sami spremnik bi i smanjio temperaturu vode u istom , a samim tim i gubitke, jer što je veća razlika između temperature vode i okoline gubici su veći.
U akvariju ne mora biti pumpica za zrak, već je dovoljna i pumpica za cirkulaciju vode na taj način da se voda iz akvarija izdiže iznad razine vode, usljed ćega se voda obogačuje sa kisikom i vraća nazad. Još bolje je napraviti slapić.
3 i 4. - Jednocjevni sistem nisam niti spominjao jer isti nije toga niti vrijedan ( eventualno ako se nalazi u grijanom prostoru )- Što se tiće dvocjevnog sistema ( sličan tvome ) Da na njemu postoji gravitaciono kretanje i to dok ložiš vatru i zanemarivo kretanje vode dok vatra ne gori što opet ovisi o promjeru cijevi. Čak i da je promjer cijevi toliko velik da se voda može pokrenuti ( što kod tebe nije slučaj ), ostaje ti problem specifične težine vode, koja je na + 4 stupnja C najteža i najgušća, i tada svako kretanje vode prestaje, te će se voda izložena minus temperaturi zamrznuti, a voda u kotlovnici će ostati u plusu. E tako ti je to.
Što se tiće izolacije , ono tvoje i ne izgleda loše ali je daleko od dobre, jer razlika temperature između vode ( 70 * ) i okoline ( - 10 * ) je 80 * C i tu treba stvarno dobra izolacija da gubitke svedeš na minimum.
Da u pravu si da tvoj sistem neće zamrznuti dok je kotao u pogonu, za razliku od jednocjevnog otvorenog sustava jer jednocjevni može zamrznuti i dok je kotao u pogonu ( TO IZBJEGAVATI U ŠIROKOM LUKU ). Ali ipak i tvoj vrlo lako može zamrznuti ako samo jedan dan ne ložiš kotao a vani je npr. - 10 * C.
Svako dobro.
Majstorčiću ako može jedno pitanje,na zatvorenom sistemu u upotrebi da li automatske ozrake treba da budu otvorene ili zatvorene.Naime deluje mi da stalnim ispuštanjem vazduha pada pritisak u sistemu.Sistem sam od pošetka sezone par puta dopunjavao do 1,5 bara i on vremenom uvek padne na 1 do 1.2 bara.Mada mi deluje da svakim narednim dopunjavanjem sve sporije i manje pada pritisak.Inače ovo mu je prva grejna sezona.
Pozdrav
majstorčić wrote:
Otvoreni sistemi su za mene prošlost iz više razloga :
- Voda u sistemu prokuha već na 90 stupnjeva, dok kod zatvorenog sistema na oko 125 stupnjeva ako je sigurnjak 2,5 bara
- ubrzana korozija cijelog sistema radi stalnog kontakta sa kisikom
- gubici energije, povečana potrošnja goriva
- mogučnost zaleđivanja posude i dolaznih cijevi ( već kad se ne loži samo jedan dan ), te kad se naloži peć dolazi do porasta pritiska u sistemu, dok na izbije na najslabijem mjestu
-
Ima još toga da ne nabrajam. Zatvoreni sistem ako se napravi kako treba je odličan i nema opasnosti.
ne kontam kakvog značaja ima kontakt vode sa kisikom, sa minimalnom površinom, ako su radijatori aluminijski, cijevi bakarne?
posuda ne mora biti na tavanu, mada ni tu ne vidim nikakav problem. kod mene je posuda smještena u kotlovnici, zašarafljena za ploču i izolovana sa 5 cm staklene vune, tako da ne vidim zašto bi bila povećana potrošnja goriva.
još mi ostaje da od peseka prepišem rješenje za kondenzaciju i providno crijevo za kontrolu nivoa vode u posudi.
problem smrzavanja u posudi sam riješio antifrizom,jer se radi o vikendici i napunjeno je koncentratom i vodom tako da je sada ledište -26; negdje sam čitao da kod upotrebe antifriza voda ranije provrije,ali mi to nema neke logike jer je on medij koji se uspješno upotrebljava u vozilima ;također su neki spominjali da može nagristi neke brtve,a što mi isto nema logike jer koliko mi se čini sve brtve u lipovica radijatorima i na holenderima i ventilima su od klingerita
ivoludilo wrote:
Majstorčiću ako može jedno pitanje,na zatvorenom sistemu u upotrebi da li automatske ozrake treba da budu otvorene ili zatvorene.Naime deluje mi da stalnim ispuštanjem vazduha pada pritisak u sistemu.Sistem sam od pošetka sezone par puta dopunjavao do 1,5 bara i on vremenom uvek padne na 1 do 1.2 bara.Mada mi deluje da svakim narednim dopunjavanjem sve sporije i manje pada pritisak.Inače ovo mu je prva grejna sezona.
Pozdrav
Odzračni lončići trebaju uvijek da su otvoreni. Voda zagrijavanjem iz sebe otpušta kisik i on pravi zračne jastuke u sistemu, te kad odzračni lončić ispusti taj zrak normalno je da tlak u sistemu pada. Kod nadopunjavanja sistema je bitno ne upustiti u sistem zrak, već samo vodu. Po mogučnosti vodu u sistemu treba na hladno nadopunjavati na potreban tlak, te kontrolu tlaka također vršiti na hladno. Tlak u ekspanzionoj posudi kao i ekspanziona posuda se mora prilagoditi baš za tvoj sustav, da ti oscilacije između tlakova u hladnom i vručem stanju vode ne budu velike ( do 0,2 bara ). Ne puniti sistem na veći tlak nego što je to zaista i potrebno. Moguće je i da gubiš vodu na nekom spoju u vidu flisanja, te provjeri sve spojeve, da li su vlažni, da li se na istima stvaraja kamenac i sl. Ako neki spoj flisa, dok je voda u sistemu vruća, na tom spoju je moguće da ne vidiš kapljanje vode jer voda ispari, ali se vide tragovi kamenca.
dkos wrote:
problem smrzavanja u posudi sam riješio antifrizom,jer se radi o vikendici i napunjeno je koncentratom i vodom tako da je sada ledište -26; negdje sam čitao da kod upotrebe antifriza voda ranije provrije,ali mi to nema neke logike jer je on medij koji se uspješno upotrebljava u vozilima ;također su neki spominjali da može nagristi neke brtve,a što mi isto nema logike jer koliko mi se čini sve brtve u lipovica radijatorima i na holenderima i ventilima su od klingerita
kod upotrebe antifriza se vrelište vode tj. medija podiže a ne smanjuje. Za vikendice se svakako preporuća antifriz bilo da se radi o zatvorenom ili otvorenom sistemu, te nisi pogriješio što si ga sipao, i ne boj se da će ti auto program antifriza napraviti štetu u vidu nagrizanja brtvi, ako se radi o novom sistemu, dok kod starog sistema se može desiti flisanje na spojevima.
- 1
- 2
- 3
- 4
- sledeća ›
- poslednja »
Daj malo vise podataka,ako moze i neka slika i dobices odgovor.Koliki je kotao i koja vrsta?Zasto prebacujes na otvoreni sistem?