Pozdrav. Pokušao sam pronaći odgovor, ali nisam uspeo konkretno za problem. U kući (novogradnja ) je izveden sistem podnog grejanja sa 13 krugova i kondenzacionim kotlom Vailant. Problem je što su majstori jedan krug ostavili u dužini od oko 140 m, dok su ostali od 55 do 80 m. To je urađeno jer su smanjili razmak između cevi u petlji na 7.5 cm na pola dnevne sobe zbog velikih staklenih površina u tom delu, sad sam dobio kontra efekat, ta petlja mnogo slabije greje od petlje na drugoj polovini sobe i od ostalih petlji. Znam da bi trebalo da mogu da regulišem temperaturu u pojedinačnoj petlji smanjenjem protoka u kraćim petljama, ali to znači da većinu krugova u kući moram maltene zatvoriti. Pitanje je kako ovakva regulacija utiče na rad sistema, odnosno kotla, a i na potrošnju gasa u krajnjoj meri?
Hvala.
Podno grejanje - problem sa dužinama krugova
Hvala na odgovoru. Da, to sam i ja zaključio, smanjiti protok na minimum na svim petljama osim dugačke, što onda povlači podizanje potrebne temperature vode iz kotla kad je hladno... a verovatno neće ni moći da se postigne izjednačavanje temperature. Instalacija je ugrađena prošle godine, znači grejanje je korišteno prošle zime i na pola dnevne sobe je neprijatno hladan pod, mereno nekim bezveznim termoterom za tri stepena hladnije. Pokušao sam ja to regulisati zavrtanjem ventila, ali odokativno na licu mesta i nije to baš dalo neke značajne rezultate.
Kažete da dvadeset posto je smanjenje protoka nakon kojeg se remeti sistem regulacije, može li pojašnjenje, da li to znači da sa značajnijim smanjenjem protoka sistem grejanja u toj petlji neće funkcionisati? ovako, grubo laički, ja bi trebao da smanjim protok mnogo više, u nekim prostorijama i 70 %. E sad, ne nam kako to utiče na kotao, pumpu... pretpostavljam da ne.
I da li se zavrće samo ventil na polaznom vodu? Hvala.
https://imgbox.com/cmAKVYU4
https://imgbox.com/QdBoLIf4
https://imgbox.com/xvpWk5D3
https://imgbox.com/dT3ua9B9
Sumnjam da ovo može na bilo koji način da se popravi. Smatram da ne postoji mogućnost da se izbalansiraju krugovi sa ovolikom razlikom u dužini. Ne može na tako jednostavan način da se reši tako što će da se priguše svi ostali krugovi a da se jedan otvori. Povećaće se brzina pa će se javiti šuštanje u cevima. Gledajući po gradilištima nigde nisam video u malim objektima gde je korišćena cev 16mm za podno grejanje da je pravljen toliko veliki grejni krug. Po halama, prodajnim prostorima, restoranima gde su bile velike površine uvek su primenjivani veći prečnici cevi ali opet nisu bili značajno veće dužine pojedinih krugova. Nego je svugde bio veći broj krugova sa manjim dužinama. Tipa viđao sam i preko 40-tak krugova za jednu veću prostoriju. https://dodaj.rs/image/LMwrBz Mislim da je ograničenje ugrubo gledano za: 16mm cev 80m maksimalno, 18mm do 100m, a 20mm do 120m.
Jesam ja frisak relativno u podnom grijanju, ali ne znam kako su koncipirani krugovi u ovom slucaju, da li kao zmija ili su petlje u krug, jer mislim da na toliku razliku u duzinama, ono sto mi pada na pamet kao rjesenje je da se ta dugacka petlja popolovi nekako, jer na 140m ni najoptimisticniji prodavci kazu da to ne moze da felcera. Ali to povlaci za sobom lupanje keramike i dodatne radove, ili prilazak nekako sa donje strane ako ima podrum ili sprat ispod, da se razdvoje krugovi.
Mozda da proba da se postavi dodatna pumpa da gura samo taj krug, ali opet javice se sustanje vode u cijevi, koje jako iritira.
Shvatam, imate li neka iskustva pri kojoj brzini protoka u cevi dolazi do šuštanja cevi? (ili do šuštanja dolazi zbog samog rada pumpe?) I meni je pala na pamet ova ideja sa dodatnom pumpom na jednom vodu, e sad, ako je to izvodivo pokušao bih, ne bi ja to sam izvodio, ali s obzirom na iskustva sa majstorima voleo bih da budem upućen šta sve treba da odrade. Inače u podu ima 12 do 15 cm stiorpora (sa stiroporom sam nivelisao neravnu podnu ploču, a cevi su postavljene preko armaturne mreže u košuljici debljine 6 do 7 cm. Ako može neko malo da objasni princip montiranja dodatne pumpe samo za jednu petlju i neki uprošćen sistem rada, Hvala.
Inače, varijanta sa dodavanjem još jedne petlje nije izvodiva bez razbijanja poda u pola kuće.
Sad mi pade na pamet još jedna stvar, da li bi vredelo postaviti topmetre na razdelnik? I da li se uopšte mogu nabaviti i postaviti samo topmetri na postojeći razdelnik ili treba zameniti kompletan razdelnik?
Shvatam, imate li neka iskustva pri kojoj brzini protoka u cevi dolazi do šuštanja cevi?
Nema baš nekih striktnih pravila, prilično zavisi pre svega od unutrašnje površine cevi. Uobičajeno je da se podno grejanje projektuje tako da protok bude u opsegu 1 do 2 L/min. Na osnovu toga prema prečniku cevi izračuna brzina prrotoka u m/s na osnovu čega može da se proceni eventualna pojava buke. Recimo za vašu petlju od 140 m, protok bi u startu trebalo da bude oko 3,5 L/min što je više nego što većina topmetara na tržištu može da propusti. U cevi 16/2 to bi bila brzina od oko pola metra u sekundi što nebi trebalo da se posebno čuje.
Ako može neko malo da objasni princip montiranja dodatne pumpe samo za jednu petlju i neki uprošćen sistem rada, Hvala.
Evo ovde jedna uporedna šema koncepta kako bi to bilo sa jednom pumpom (kao sada) i sa odvojenim jednim krugom na drugu pumpu
https://drive.google.com/file/d/1MyNmpjkYw1W4KdIBJjUg9Xvr-vcOMTYN/view?u...
Sad mi pade na pamet još jedna stvar, da li bi vredelo postaviti topmetre na razdelnik? I da li se uopšte mogu nabaviti i postaviti samo topmetri na postojeći razdelnik ili treba zameniti kompletan razdelnik?
Zavisi od konstrukcije samog razdelnika-sabirnika, možda može ali možda i ne. Inače pokazivači protoka se mogu nabaviti i sami ali neki imaju samo pokazivanje protoka, a na većini se može i regulisati odnosno smanjivati protok u nekom % od maksimuma. To je inače regulacija za kompenziranje razlike u dužinama i inicijalno se primenjuje srazmerno smanjenje u odnosu na najduži krug koji je uvek maksimalno otvoren, odnosno koliko je % kraća cev od najveće toliko se inicijalno smanjuje. Kasnije kad se sistem uključi u rad proveravaju se temperature poda i koriguju ako treba, zato i ne treba da budu velike razlike u dužinama petlji.
Hvala TwisterMJ, sad je mnogo jasnije kako to treba da izgleda i jasnije mi je i da to neću raditi. Mislim da ću izbalansirati koliko mi dozvole mehanički ventili, a ovamo pobacati neke tepihe i staze Nije da će nešto prigušiti grejanje svakako.
Može, bez problema da grejni krug bude do 162m, cev fi16mm, probano u praksi, više puta, ali sa zasebnom pumpom za samo taj grejni krug!
Mali apdejt, možda nekom pomogne. Pored regulisanja na ventilima, palo mi je na pamet da povećam pritisak u instalaciji na kotlu. Sada je oko 2.3 kad radi kotao, bio je oko 1.9. Bolje je, smanjila se malo razlika u temperaturi dve petlje. Verovatno će se ta razlika povećati kad bude hladnije vreme, a onda ću još malo povećati pritisak, do jedno 2.5 bara pa ćemo videti.
a onda ću još malo povećati pritisak, do jedno 2.5 bara pa ćemo videti.
Hvala na upozorenju, ja sam se držao skale na displeju kotla koja pokazuje granicu do 3 bara kao gornju, ali ipak neću više podizati pritisak.
Kod vas je pre svega napravljena greška u planiranju rasporeda cevne instalacije. Dužina petlje od 140 metara sama po sebi je malo veća od uobičajene što je jedan problem, drugi mnogo veći je velika razlika u dužini petlji u istoj prostoriji.
Balansiranjem sistema u podnom grejanju treba da se postigne što ravnomernije raspoređeno grejanje po površini prostorije sa razlikama samo tamo gde se želi. To se postiže varijacijama u gustini polaganja cevi (za jače grejanje uz spoljašnje zidove) i regulacijom protoka po krugovima radi usaglašavanja rada više krugova, pri čemu razlike među petljama treba da budu što manje kako bi za balansiranje bio upotrebljen što manji deo hoda ventila, odnosno nije preporučljivo da to bude više od dvadesetak procenata jer to onda loše utiče na kompletan opseg regulacije. Tu sad dolazimo do glavnog problema jer sa tako velikom razlikom u dužini petlji teško da će moći da se izbalanira kako treba.
Praktično bi kod vas trebalo ventil na dugačkoj petlji potpuno otvoriti a u kraćoj petlji pritvoriti u potrebnom nivou da se dobije isti efekat grejanja. Sa tako velikom razlikom u dužini petlji u istoj prostoriji pitanje je da li je smanjenjem protoka kroz kraću petlju uopše moguće dostići optimalni balans. Koliko god da se kroz kraću smanji protok to neče pojačati grejanje kroz dužu i u celini će smanjiti grejanje u prostoriji. E sad opseg mogućeg podešavanja zavisi i od toga šta i kako je postavljeno kod vas i tu je moguće imati više različitih kombinacija načina podešavanja.
Uticaj na rad sistema je da će se u krajnjem smanjiti potrošnja toplote pa samim tim i potrošnja gasa. Pitanje ostaje da li će onda biti dovoljno toplote za postizanje tražene temperature u sobi. Onda dolazimo na potrebu korekcije polazne temperature (koju onda treba podići) da bi se nadoknadilo smanjenje zbog smanjenog protoka pa onda to povećava potrošnju, a to može da se uradi maksimalno do neke granice što će možda biti, a možda i neće biti dovoljno ali će opet povećati potrošnju.