a za ratka: hoce li uskoro akvarijum? 
Akvarijum
Teško , imam gomilu drugih obaveza .
kako napraviti akvarijum
Pre nego što počnete da pravite akvarijum proverite da imate sve što Vam je potrebno pri ruci:
* Radna površina - Radni sto ili tezga u radionicu su najbolji, ako radite u kuhinji ili dnevnoj sobi obavezno preko stola stavite stari stolnjak, parče platna ili stare novine. Slilikon se jako dobro lepi za glatke površine.
* Staklo - Ako niste vični sečenju stakla neka Vam to uradi staklorezac. Prednja i zadnja stranica i dno treba da su iste dužine, bočne stranice su jednake širini dna umanjeno za dvostuku debljinu stakla.
* Silikon - Koristite bilo koji netoksični 100% silikon. Silikoni sa dodatkom antibakterijskih sredstava su štetni za ribe. Silikon može bili providan, beli, crni ili u boji - Vi izaberite. Silikon mora biti svež!
* Aceton
* Lepljiva traka
* Krpa za ruke
* Pomoćnik
Pre nego što počnete da radite bilo šta pripremite staklo. Staklo posle sečenja ima jako oštre ivice. Nećete ni osetiti kada ste se posekli a kada osetite poseći ćete se još gore. Da se to nebi desili pre rada brusnim papirom, finom turpijicom ili oštračem za noževe pređite sve ivice stakla i skinite onaj oštar deo na koji se možete poseći.
Kada ste to uradili potrebno je da uparite stranice akvarijuma. Prednja i zadnja stranica bi trebale da budu identične, isto i bočne stranice ali je to retko. Zato, uzmite bočne stranice (kod njih je ovo važnije), stavite ih jednu preko druge a zatim ih stavite da stoje na ravnu površinu (naprimer staklo za dno). Ako ivice nisu u liniji (ne poklapaju se, jedna malo "štrči" u odnosu na drugu), zarotirajte jednu stranicu za 180*i pokušate sada da ih uparite. Ako opet ne uspe okrenite jednu stranicu naopako. Ako nikako ne uspete da ih uparite isecite još jednu novu stranicu.
Posle ovoga acetonom obrišite sve ivice stakla na koje dolazi silikon. Ivice moraju biti čiste i suve pre lepljenja.
* Na stolu rasporedite stranice akvarijuma . Stranica za dno je u sredini, sa leve i desne strane se nalaze bočne stranice, ispred i iza stranice za dno se nalaze prednja i zadnja stranica akvarijuma.
* Stranice za prednja, zadnja i stranica za dno su iste dužine
* Pripremite desetak parčića lepljive trake dužine desetak santimetara.
* Crvenom bojom označite na koje ivice se nanosi silikon.
* Silikon nanosite pištoljem za silikon.
* Silikon mora biti svež. To se prepoznaje jer je bistar i tečan.
* Trudite se da kada nanosite silikon nemate prekide.
* Ne sme biti mesta na ivici na kojoj nema silikona.
* Debljina trake silikona treba da bude iste širine kao i debljina stakla ili malo uža.
* Postavite prvo jednu bočnu stranicu
* Pomoćnik treba samo da je blago pridržava da stoji pod uglom od 90* u odnosu na dno.
* Ako imate dva pomoćnika onda možete postaviti i obe bočne stranice.
* Stranica treba da se nađe na sredini stranice za dno tako da ostane mesta sa obe strane za prednju i zadnju stranicu.
* Pažljivo stavite prednju stranicu na dno pri tome stranica treba da bude pod uglom.
* Kada donja ivica dođe na svoje mesto polako ispravljajte stranicu.
* Silikon na bočnoj ivici treba da nalegne na bočnu stranu i lepo ih zalepi.
* Pomoćnik sada samo treba jednim prstom da pridržava spoj stranica odozgo.
* Drugu bočnu stranicu postavljamo tako što je stavimo na dno i prislonimo na silikon koji se nalazi na prednjoj stani a prednju stranu prdržavano da ne pobegne.
* Pomočnik sada sa drugom rukom pridržava i ovaj sastav.
* Zadnju stranicu stavljamo prvo na dno pod uglom a zatim je ispravljamo uz korekcije bočnih strana (ako je potrebno) tako da da se silikon koji se nalazi na njenoj ivici zalepi za bočne strane.
* Kada su sve stranice na svojim mestima postavite lepljivu traku kao što je zalepite na nekoliko mesta ,najbolje po tri komada na svakom ćošku.
* Traku prvo lepite za prednju ili zadnju stranicu a zatim je zategnete i zalepite za bočnu stranicu.
* Ako je neka stranica malo "pobegla" sada možete da je vratite na mesto.
* Kada su sve stranice na svojim mestima, kažiprstom pređite sve ivice na kojima ima silikona.
* Silikom koji je iscurio na taj način zalepimo na stranice i veza je još jača.
* Ako je staklo deblje pa nema silikona koji je iscurio onda prvo pištoljem za silikon nanesemo takan sloj silikona.
* Silikonu je potrebno 5-10 minuta da počne da se vezuje, a potpuno je suv u roku od 24-36 sati.
Tipične greške su:
* Pogrešan tip slikona ili silikon nije svež.
* Nedovoljno silikona ste naneli na ivice.
* Niste ostavili silikon da se dovoljno osuši pre nego što ste napunili akvarijum vodom.
* Staklo nije očišćeno i pripremljeno kako treba.
* Stranice nisu jednake ili nisu postavljene pod pravim uglom.
* Velika vlažnost usporava sušenje silikona pa se može desiti da se stranice pomere sa svog mesta.
_________________
ovo su mere nekih "standardizovanih" akvarijuma.
-------------------------------------------------------
|duzina | sirina |visina |debljina stakla |
|--------|---------|----------------|-----------------|
|30 |x 20 |x 20 cm |4 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|40 |x 25 |x 25 cm |4 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|50 |x 30 |x 30 cm |4 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|60 |x 30 |x 30 cm |4 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|60 |x 30 |x 35 cm |6 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|60 |x 35 |x 40 cm |6 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|70 |x 30 |x 35 cm |6 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|70 |x 35 |x 40 cm |6 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|80 |x 35 |x 40 cm |6 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|80 |x 40 |x 40 cm |6 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|80 |x 40 |x 50 cm |8 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|100 |x 40 |x 40 cm |6 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|100 |x 40 |x 50 cm |8 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|100 |x 50 |x 50 cm |8 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|120 |x 40 |x 50 cm |8 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|120 |x 50 |x 50 cm |8 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|130 |x 40 |x 50 cm |8 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|130 |x 50 |x 50 cm |8 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|150 |x 40 |x 50 cm |8 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|150 |x 50 |x 50 cm |10 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|150 |x 50 |x 60 cm |10 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|160 |x 50 |x 50 cm |10 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|160 |x 60 |x 50 cm |10 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|160 |x 50 |x 60 cm |10 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|160 |x 60 |x 60 cm |12 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|180 |x 50 |x 50 cm |10 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|180 |x 50 |x 60 cm |12 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|200 |x 50 |x 50 cm |10 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|200 |x 50 |x 60 cm |12 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|200 |x 60 |x 60 cm |12 mm
|--------|---------|----------------|-----------------|
|250 |x 60 |x 60 cm |12 mm
-------------------------------------------------------
kako napraviti postolje za akvarijum
dimenzije sami odredimo po našem akvarijumu.
recimo od 220l zapremine.
taj akvarijum je dužine 1100x500x400mm.
na akvarijum obično ide vanjski filter sa leve ili desne strane nebitno.
njegove dimenzije su 200x500x400mm.
za ovakav akvarijum potrebno je postolje minimalne dužine 1350mm.
jer sa svake strane treba da ima po par cm lufta bolje je tako.
zbog same težine akvarijuma potrebno je čvrsto postolje koje je najbolje napraviti od kvadratnih cijevi 30x30mm-minimum.
na postolje mimo 4 glavne noge treba ubaciti i još dvije u sredinu.
da bi bilo što stabilnije.da se pod težinom ploča i samo postolje na savijaju.
za noge treba iskoristiti cijevi dužine 800mm to je neka visina koja je dovoljna kada se doda visina akvarijuma od 500mm.iznosi nešto više od 1300mm.dovoljno za prilaz nesmetan unutrašnjosti akvarujuma.
dakle 4 noge od 800mm+1350x2kom gornja cijev ,a donja je 1290x2kom noseće cijevi + 690mm srednji nosači koji će biti te visine ako ostavimo da donja ploča bude podignuta od poda
50 mm,tj cijev noseća ili vezna.
prilikom rezanja cijevi treba voditi računa da cjevi budu odsječene pravilno i da budu istih dužina .
varenje je najbbolje obaviti pomoću stega ugaonih pod 90*radi lakšeg
i preciznijeg postavljanja ili štimanja samih cijevi.
kada sve povarimo potrebno je izbrusiti dijelove na kojima je vareno da ne štrče jer tako ružno izgledaju.
kad se izbrusi potrebno je cijelo postolje prefarbati nekom temeljnom bojomili zaštitnom,kada se osuši može se prefarbati nkim lakom ili farbom.
ostaje nam još da postavimo ploče i police na napravljenom postolju.
to pravimo od iverice već isječene na određenu dimenziju
1350 x400mm gornja ploča a donja je 1290mm koja ulazi u konstrukciju postolja.ivericu šarafimo na sledeći način izbušimo rupe na cijevima i zavrnemo šarafe odozdo u ivericu,za to koristiti šaraf 4x40mm,
tako isto sa donjom pločom koju možemo šarafiti i sa gornje strane.
na konstrukciju sa leđa najbolje je zašarafiti lesonit potrebnih dimenzija.
ostaju police koje će se izrezati po mjeri unutrašnjosti postolja.
kad su police izrezane potrebno je odrediti visinu obilježiti i izbušiti rupe za
nosače polica najbolje sa borerom f5mm.na samim policana potrebno je urezati ubodnom pilom na svakom ćošku 32mm da bi se police ljepo uklopile u konstrukciju.
postolje je gotovo ostaju još vrata na postolju.
uzmu se određene dimenzije i iseče iverica iskantuje izbuše ripe za baglame.vrata je najbolje postaviti na sledeći način.
vrata sa postavljenim baglamama prisloniti na mjesto gdje treba da budu rasporediti vrata pravilno.obilježiti rupe ma baglamama flomasterom ili nekim oštrim predmetom.izbušiti obilježene rupe i zavrnuti vrata sa samonarezujućim šarafima i to je to postolje samo takvo.
naravno ove mjere se prave na osnovu akvarijuma ...
naravno da ovo sve može da se uradi i od iverice kompletno postolje mislim i da može da nosi poveću zapreminu akvarijuma.
ako bude zainteresovanih postaviće se i kako se pravi od iverice...
Ovo je odlična ideja : Uputstvo kako napraviti akvarijum. Ali ona zaslužuje da bude posebna tema, zašto je nisi otvorio?
pa pošto nema teme za građevinsku stolariju gdje spada staklo al stolarija ,pvc stolarija i drvena stolarija.zato sam otvorio temu staklo .a akvarijum je od stakla pa tako spada pod staklo.i sve u vezi akvarijuma ili bilo čega što je od stakla nalaziće se ovdje.dok se nenađe mjesto gdje bi moglo da bude staklo.jer toliko ima tema da se piše o staklu ali nažalost to je sve razbacano po forumu pa stim i ovo oko akvarujuma.
uf ovo je bilo bas obrazovno... svaka cast... :n
evo postolja za akvariju od iverice koje je veoma jednostavno napraviti.
dimenzije korpusa su
850x420x2-stranice
1320x420x2 pod i plafon
1320x50x2-cokla
694x420x2-unutrašnje stranice
428x420x4 police
350x150x4-stranice ladice
367x150x4 čelo ladice.
727x446x2-front
240x446x2-front ladice.
1352x728x1-leđa
prvo što radimo pri sklapanju postolja sklapamo srednji dio tako što uzmemo srednje stranice i dvije police.iz stranica bušimo rupe u police i na tom mjestu zavrćemo konfirmat vijke.buše se rupe sa borerom f5mm.
najbolje tri rupe ili šarafa.police rasporedimo ravno mjerno da nam sve tri šupljine budu iste.to će mo uraditi na sledeći način.znači imamo visinu stranice koja iznosi 694mm.694-36.ovo 36 mm je debljina obadvije police
ako radimo od iverice 18mm.694-36=219mm.odmjerimo od dna stranice
219mm povučemo crtu pomoću vinkla i olovke.tu trebada se nalazi donja strana plice na toj crti.sad idemo na drugu policu 219+18+219=456.
znači povučemo crtu na 456mm od donje strane stranice na kojo treba da se nalazi donja strana police.to isto uradimo i sa vanjske strane stranica samo što dodamo po 9mm na predhodno povučenim linijama.tu bušimo rupe.kada je gotov srednji dio prelazimo na sklapanje preostalog dijela korpusa.
na stranicama od 850mm povučemo liniju na 60mm od donje strane stranice.na tom mjestu bušimo rupe u pod postolja.ubacimo cokla ispod poda i takođe izbušimo po jednu rupu za šaraf.stegnemo i sad ubacimo jednu policu koju postavimo tačno na sredinu stranice.izbušimo rupe i zavrnemo šarafe .sad ubacujemo srednji dio koji smo sklopili pre ovog.
postavimo tako da nam dođe tačno na sredinu postolja tj da se oslanja na ovu policu koja je zavrnuta iz vanjske stranice,ravnomjerno rasporedimo gornji i donji deo zabilježimo gdje treba da se buši i izbušimo i zavrnemo šarafe i sa strane i ispod poda u srednji dio postolja.tako uradimo i sa druge strane tj suprotne od ove na kojoj smo već završili posao.
sad dolazi red na plafon postolja .ispravimo postolje ubacimo plafon da sjedne na srednji dio postolja odmjerimo ravno mjerno sa leve i desne strane i zavrnemo šarafe.sad prelazimo na postavljanje klizača za fioke.
odmjerimo 5mm od poda zabilježimo povučemo crtu i na tu crtu postavimo klizač zavrnemo klizač i gotovo.to isto uradimo i sa sledećom šupljinom na isti način.
sad na sklapanje fioke.sklapanje fioke se radi na sledeći način.
obavezno bušimo rupe iz stranice ladice u čelo i zavrnemo šarafe.
zakujemo pod na sklopljenoj fioci i postavimo klizače.tako i sa drugom fiokom.ubacimo fioke u klizače.sad postavljamo fronte lijevi ili desni nebitno poravnamo donji dio fronta sa donjim dijelom poda postolja zavrnemo baglame u stranicu najbolje šarafima 4x16mm.tako i sa drugim frontom sa suprotne strane.kada smo to uradili postavljamo fronte na ladice na sledeći način.prvo na samim ladicama zavrnemo po dva vijka u gornji levi i desni ugao po šaraf tako isto po dva komada u donje uglove ladice.predhodno na samom frontu izbušimo rupe za ručkicu.
poravnamo front sa donje strene poda ravnomjerno rasporedimo zazore
i sa leve i sa desne strane na odnos već postavljenih vrata .zavrnemo šarafe iz fijoke u front.postavimo nešto sa debljinom od 2-3mm na ovaj postavljeni front.na njega stavimo sledeći .poravnamo sa donjm i zavrnemo šarafe.zakucamo leđa na postolje i gotov posao.
neznam dali je ovo jasno objašnjeno ali kad pogledate sliku biće mnogo jasnije o čemu sam pisao.
naravno za ovo vam je potrebno nešto alata koji ja vjerujem da posjeduje svako domaćinstvo to je jedna bušilica ,aku zavrtač i odgovarajući bit za konfirmat vijke koji može da se kupi u svakoj prodavnici gdje se prodaju ovi šarafi.čekić i ugaona stega koja isto može da se kupi na svakom buvljaku i nije skupa uopšte.
Imam samo primedbu na difiniciju buke.Kad sam ja to ucio definicija je glasila da je svaki nezeljeni izvor zvuka buka i kao takav stetan po zdravlje itd.itd.Sto u prevodu znaci da i najlepsa muzika moze izazvati posledice karakteristicne za buku ako to iritira covekov nervni sistem, na primer neko u zgradi slavi rodjendan, a vama se eto prispavalo u jedan sat posle ponoci a od komsije tiutnji li tutnji novo ozvucenje i sta sad ljudi su veseli.
ima više načina da se reši taj izvor buke.ali je samo jedan civilizovan. :roll
tj odeš ako treba tri puta da ih lepo zamoliš.ako to neupali :nono onda
javi na pp imam još koji ali nije za ovako javno pisanije. 
:hh
pozdrav svima. :bye2 .planiram izradu(kupovinu akvarijuma) pa me zanima šta je potrebno tj.kako napraviti i ugraditi rasvetu u poklopac za akvarijum.planiram ubaciti 2 neonke.da li ih povezati na jedan prekidač ili ...?da li postoje već urađena "kućišta" pa se samo ubaci neonka?hvala unapred
zvrk wrote:
meni moj akvarijum ne oduzima toliko vremena. svaki dan po 5 min da nahranim ribice, jednom nedeljno 10 minuta da zamenim trecinu vode i jednom u mesec dana ili malo vise oko sat vremena da svu vodu zamenim i sve ocistim. zavisi i koliki si nameravala akvarijum da uzmes.
e sad koliko si ti inace zauzeta pa jos plus beba, to ces morati sama da proracunas.
pozdrav
Pa sto tako cesto menjas vodu, zar ti nije prakticnije da nabavis neki jaci filter. Ribice sebi naprave odgovarajucu zivotnu sredinu i mislim da nije bas dobro da im tako cesto kvaris uzivanje. Pogotovo ako imas vrsta koje zahtevaju odredjenu PH vrednost vode.
Ja kod mene akvarijum kompletno operem jednom gidusnje, a zimi ne praktikujem da menjam po trecinu vode, dok u vreme suncanih i toplih dana to radim jednom mesecno (i naravno, povremeno pokupim "usisivacem" vece komade prljavstine sa dna, oribam staklo magnetom i operem kamenje i skoljke). Vodu dolivam po potrebi.
DODIR PRIRODE
U VAŠEM DOMU
SADRŽAJ
KAKO POCETI?................................ ...........................................................3
AKVARIJ............................................................ ...........................................4
GDJE SMJESTITI AKVARIJ?........................... ............................................4
VELICINA I OBLIK AKVARIJA....................................... ..............................5
OPREMA............................................................................ ..........................6
OSVJETLJENJE........................................................................... ................6
GRIJANJE................................... .................................................................8
PROCIŠCAVANJE VODE..................... .......................................................9
AERACIJA VODE.............................................. .........................................13
AUTOMATSKI UREÐAJI.............................................. ..............................14
OSTALA OPREMA................................................................... ..................14
OPREMANJE AKVARIJA... ........................................................................15
PLAN UREÐENJA........................ ..............................................................16
VODA................................................... ......................................................17
TVRDOCA................................................... ...............................................18
KISELOST........................................................... .......................................19
UGLJICNI DIOKSID................................................... ................................19
AMONIJAK, NITRITI, NITRATI....................... ............................................20
OSTALE KEMIJSKE VRIJEDNOSTI VODE...... .........................................21
MJERENJE KEMIJSKIH VRIJEDNOSTI....... .............................................21
SAVRŠENA VODA............ .........................................................................22
BILJKE...................... ..................................................................................23
RIBE I OSTALE VODENE ŽIVOTINJE.... ..................................................26
IZBOR RIBA........................... ....................................................................27
SLATKOVODNE RIBE..... ..........................................................................28
MORSKE RIBE................... ........................................................................29
ŠTO I KAKO RIBE JEDU... ........................................................................30
RAZMNOŽAVANJE RIBA.... ......................................................................32
RIBLJE BOLESTI................. ......................................................................33
ODRŽAVANJE.................. .........................................................................34
POCETAK
Akvarij je jedino sredstvo koje nam, bez vecih
problema, omogucuje dovesti dio prirode i u moderan
dom. U akvariju se mogu držati morske i slatkovodne
ribe, vodozemci domaceg ili tropskog podrijetla,
uzgajati biljke te držati koralje i ostale beskicmenjake
tropskih mora.
Stanovnici akvarija nisu bucni, ne prljaju kucu,
ne zahtjevaju šetnje i ne oporezuju se....oni zahtjevaju
minimalnu pažnju i takovu vrstu tehnicke opreme kojom
je i djete u stanju upravljati.
Nema hobija koji, poput akvarija, nudi
mogucnost življenja u svakodnevnom dodiru s prirodom
u vlastitom domu. Štoviše, taj mali vodeni svijet je
zaista «intaktan», što ne znaci da životinje moraju patiti
u kavezu ili u životnom prostoru koji je za njih premalen.
U akvariju koji radi ispravno hobist ce moci uživati u
raskoši tropskih riba i biljaka.
Kao i svaki hobi, bavljenje akvaristikom takoder
zahtijeva neka osnovna znanja. Slijedece stranice
daju pocetne informacije koje su dostatne za jamcenje
besprijekornog rada prekrasnog akvarija. Hobisti koji
žele nauciti više ili se žele posvetiti držanju posebnih
akvarija bi trebali konzultirati strucne knjige te se
informirati kroz strucne casopise.
Akvarij možemo smjestiti bilo gdje. Zahvaljujuci
modernoj opremi akvarij je potpuno samodostatan i
treba samo uticnicu za struju. Ipak, preporucamo da
obratite pažnju na slijedece:
1- Akvarij nije samo posuda za ribe i biljke, nego,
takoder, predstavlja svojevrsni ukras doma što znaci
da bismo ga trebali postaviti u dnevni boravak ili
ulazni prostor (reprezentativna mjesta).
2- Akvarij bi trebao biti postavljen na nacin da
omogucava cist i izravan pogled na sebe i svoju
unutrašnjost. Kada je smješten blizu fotelje, podloga
na koju je postavljen bi trebala biti visoka barem 50-
60 cm. Ako cemo akvarij gledati uglavnom iz stojeceg
položaja (u slucaju velikog dnevnog boravka),
podloga bi trebala biti visoka barem 70 – 80 cm.
3- Akvarij od pocetka mora imati svoje fiksno mjesto.
Pomicanje punog ili polupunog akvarija je prakticki
nemoguce ne samo radi njegove težine, nego i
radi rizika loma stakla. Pomak zahtjeva potpunu
rekonstrukciju akvarija.
4- Akvarij se mora postaviti na nacin da osigurava
jednostavan rad na njegovom održavanju.
5- Akvarij se mora postaviti na stabilnu i savršeno
niveliranu podlogu; ni pod niti podloga se ne smiju
klimati ili pomicati. Nužno je zapamtiti da konacnu
težinu od oko 1,2 – 1,5 kg treba racunati za svaku
litru kapaciteta akvarija; drugim rijecima akvarij od
50 l ce težiti oko 60 – 70 kg ovisno o tipu uredenja
akvarija. Nikada ne postavljajte dno akvarija izravno
na krutu podlogu.
AKVARIJ GDJE GA SMJESTITI
Preporuca se umetnutipodlogu od materijala sposobnog apsorbirati slabije
udarce ili nepravilnosti površine podloge na koju
ce akvarij biti postavljen (pjenasta guma ili ploca
polistirena su posebno pogodne).
6- Akvarij ne smije biti izložen izravnom suncevom
svjetlu. Oprema za osvjetljenje u modernim akvarijima
jamci idealnu kolicinu svjetla ovisno o razlicitim
potrebama biljaka i riba kojima je akvarij nastanjen.
Jedna od najvecih i najcešcih pogrešaka
pocetnika je želja da zapocnu «prikupljati iskustvo»
s malim akvarijem. Ništa ne može biti veca greška.
Puno je jednostavnije brinuti se o velikom, nego o
malom akvariju, a postoji takoder i nekoliko problema
s kemijsko-fizickom ravnotežom u vodi. To nije samo
prednost za nas, nego i za stanovnike akvarija! Iz toga
razloga preporucljivo je odabrati akvarij od min. 40 l za
slatkovodne akvarije i kapaciteta od 100 l za morske
akvarije. Naravno, cak i manji akvariji, posebno
oni koji su potpuno opremljeni od strane strucnog
proizvodaca, mogu odlicno raditi premda se mogu
javiti problemi ako odredena pravila hranjenja i izbor
riba nije strogo poštivan.
Neki se ljudi mogu upitati da li akvarij mora
biti pravokutan. Premda nema konacnog odgovora,
iskustvo nas uci da je savršeni model akvarija, za
pocetnike i za uobicajenu upotrebu, paralelepiped. Svi
ostali oblici donose probleme tehnicke i ... financijske
prirode. Danas je, ako je moguce, preporucljivo odluciti
se za tvornicki proizveden akvarij iz razloga što je
akvarij napravljen po narudžbi, kakav god njegov oblik
bio, uvijek skup.
Postoje, kako god bilo, odredena pravila
diktirana iskustvom, a koja se ticu proporcija pojedinih
stranica i visine akvarija. Osim radi posebno važnih
razloga, akvarij nikada ne bi smio biti viši nego
širi jer samo na taj nacin može postojati ispravan
odnos izmedu površine vode i volumena akvarija. To
omogucuje nužnu izmjenu plinova što je imperativ
same dobrobiti života u vodi.
VELICINA I OBLIK AKVARIJA
Hobisti koji kupuju tvornicke akvarije
ne trebaju brinuti o spomenutim proporcijama,
no, ukoliko netko želi kupiti akvarij po narudžbi
preporucljivo je imati na umu taj cimbenik.
Da biste pretvorili posudu u akvarij koji
savršeno radi postoje tri temeljne stvari koje su
nužne:
1 jedinica za osvjetljenje (SYSTEMLUX)
– obratite se distributeru
2 autonomno grijanje (PRODACTHERM)
– obratite se distributeru
3 sustav za procišcavanje vode – obratite se
distributeru
Svjetlost je jedan od najvitalnijih elemenata
bez kojeg akvarij ne može raditi. Ne samo da biljke
i alge trebaju svjetlost za rast, nego ju trebaju i
mnogi mikroorganizmi koji su, premda nevidljivi,
nužni za rad akvarija. Na kraju krajeva, život riba,
vodozemaca i ostalih vodenih životinja koje su
prisutne u «posudi», takoder ovisi o svjetlosti. Iz
toga razloga, jedinica za osvjetljenje akvarija se
mora prilagoditi nekim posebnim zahtjevima koji
se djelomicno razlikuju od onih koje se smatra
ispravnima i dostatnima za ljudsko oko.
OPREMA-JEDINICA ZA OSVJETLJENJE
Jedinica za osvjetljenjegrijac s termostatom i procišcivac .
– vanjski model; –( unutarnji procišcivac) su nužni za savršen
rad slatkovodnih i morskih akvarija.
Tri cimbenika koja treba uzeti u obzir:
1 trajanje osvjetljenja
2 boja svjetla
3 kolicina ili intenzitet svjetla.
Osvjetljenje najobicnijeg akvarija treba trajati
oko 10 – 12 sati na dan. Preporucljivo je uvijek
paliti i gasiti svjetlo u isto vrijeme, a zatim više ne
uznemiravati akvarij. Svaki drugi nacin je dokazano i
potvrdeno štetan za život u vodi.
Boja svjetla naširoko se razlikuje ovisno
o svjetlosti koju upotrebljavamo. Razliciti tipovi
fluorescentnih cijevi - najpopularniji tip svjetla
današnjice na racun cinjenice da su ekonomicni,
prakticni i dugotrajni – su dostupni na tržištu te ukljucuju
bijelu svjetlost, dnevnu svjetlost i fitostimulirajucu
svjetlost. Za preporku se obratite distributeru.
Kako biste osigurali savršeno osvjetljenje akvarija
trebali biste primjeniti jedno od slijedeceg:
1- Iluminacija pomocu «mješanog» svjetla. Postiže
se pomocu fitostimulanta i svjetiljki toplog svjetla.
Kod slatkovodnih akvarija, postotak fitostimulirajuceg
svjetla bi trebao biti oko 50%, a kod morskih akvarija je
potreban nešto manji postotak.
2- Osvjetljenje s posebnim suncevim svjetiljkama (te
svjetiljke, puno skuplje od obicnih, reproduciraju cijeli
suncev spektar).
3- Osvjetljenja s metal vapour žaruljama. To nisu
fluorescentne cijevi, nego tip žarulje koja se montira
daleko od «posude» i koja iz tog razloga treba biti
otvorena tj. bez poklopca.
Kao što je poznato, svaka svjetiljka ima
posebnu potrošnju elektricne energije iskazanu u
«wattima», ali ta vrijednost sama za sebe ne odreduje
svjetlosni efekt koji takoder ovisi o tipu spektra svjetlosti
koji pojedini model proizvodi. Iz tog razloga isijavanje
pojedine svjetiljke proizvodaci prikazuju u «lumenima».
Za slatkovodne akvarije s biljkama koje ne
zahtjevaju puno svjetla, racuna se oko 30 lumena po
litri vode. Naprotiv, za slatkovodne akvarije s biljkama
koje zahtjevaju puno svjetla, potrebno je 50 ili više
lumena po litri vode.
Kod morskih akvarija nužno je racunati sa 40 lumena,
dok akvariji koji sadrže koralje i druge morske
beskicmenjake zahtjevaju 50 – 80 lumena (ako ne i
više!).
Naravno da je vrlo bitno da je svjetlost
odabranih svjetiljki maksimalno iskorištena. To znaci
da usmjerimo sve svjetlo prema unutrašnjosti akvarija
dodavanjem reflektora. Iz tog su razloga poklopci
akvarija obuceni reflektirajucim materijalom.
Kako bismo mogli upravljati fluorescentnim
svjetiljkama neophodno je imati on/off sustav
(mogucnost paljenja i gašenja). SYSTEMLUX
omogucava postavljanje svjetiljki direktno pod
poklopac akvarija.
Zadnji, ali vrlo važan prijedlog je da nakon
nekog vremena zamjenimo svjetiljku i to prije nego
ona izgori. Naime, sve svjetiljke gube sposobnost
isijavanja i stoga se moraju redovito mijenjati. Cesto
biljke, nakon pocetnog razdoblja dobrog rasta, više
ne rastu. Skoro uvijek je razlog «pregaranje» ili
dotrajalost svjetiljke. Prema tome, fluorescentne
svjetiljke treba mjenjati otprilike svakih 8 mjeseci.
Vecina akvarija, slatkovodnih ili morskih, su
namjenjeni udomljavanju tropske flore i faune. Stoga
je vrlo bitno grijati akvarijsku vodu. U tu se svrhu
koristi elektricni otpornik ugraden u staklene cijevi.
Nadalje, industrija akvaristike nudi specijalne grijace u
obliku fleksibilnog kabla koji se postavlja pod akvarijski
šljunak.
Kako god, jednostavan grijac nije dostatan
Da biste osigurali
pravilan izbor svjetla
trebali biste uzeti u obzir
slijedece parametre:
S 1 wattom:
1 fluorescentne
fitostimulirajuce cijevi
proizvode 9 lumena;
2 mercury vapour
svjetiljke (HQL)
proizvode 46 – 52
lumena;
3 žarulje toplog
fluorescentnog svjetla
proizvode 55 – 75
lumena;
4 halid vapour svjetiljke
proizvode 68 – 76
lumena (HQI);
5 fluorescentne
sunceve svjetiljke
proizvode 80 – 96
lumena (Lumilux).
Ukratko, 25 wattna
fitostimulirajuca
fluorescentna svjetiljka
proizvodi 225 lumena
(25 x 9 = 225).
GRIJANJE
da zagrije akvarij jer ce prije ili kasnije temperatura postati previsoka. Temperatura se stoga mora regulirati
podešavanjem topline kako bismo ju mogli fiksirati na, za vecinu tropskih riba, idealnih 24 – 26°C. Iz
tog razloga je neophodno upotrebljavati termostat. Najpopularniji su još uvijek bio-metalni termostati koji
se pricvršcuju na sam grijac. U tom slucaju govorimo o termo-grijacu ili termostatskom grijacu.
Regulacija je smještena u prekidacu na gornjem kraju cjevcice, crveno svjetlo pokazuje kada je uredaj
upaljen. Na tržištu su takoder dostupni elektronicki termostati. Ti termostati ne samo da su puno tocniji
i dugotrajniji, nego su i puno ekonomicniji za velike akvarije.
Akvarij ne može raditi bez procišcivaca, sustava koji odstranjuje otpad iz vode tj. ono što je
ustvari organski materijal.
Taj materijal potjece od ostataka hrane, mrtvog lišca biljaka, ribljeg izmeta, ostataka prašine iz zraka, itd.
Ako te tvari ne odstranimo voda ce vrlo brzo postati toksicna i za ribe i za biljke te ce se pretvoriti u
smrdljivu tekucinu.
Tržište nudi razlicite sustave procišcivanja vode. Nadalje, treba voditi racuna o tome da su mnogi
akvariji vec opremljeni s ugradenim procišcivacem, a posljedicno hobisti više nisu u situaciji da biraju
Da biste sprijecili prekovremeni rad termostata s negativnim posljedicama u pogledu trajnosti
preporucljivo je odabrati najprikladniju snagu Vašeg grijaca. Ako je akvarij smješten u
normalno grijanoj okolini racuna se s oko 1 watt na 2 l vode, dok se u hladnoj okolini
npr. tokom zimskih mjeseci preporuca 1 watt na 1 l vode.
PROCIŠCAVANJE
VODE
Proteini, hrana za Akvarijske biljkeribe itd.Nitrobacter = denitrificirajuce bakterije: Nitrobacter
dušicno fiksirajuce bakterije
dušicne bakterije: Nitrosomonasbakterije za razgradnju organskih tvariizmedu razlicitih modela.
Kako god bilo, da bismo osigurali dobro održavanje i znali koji tip «prve pomoci» trebamo,
dobro je imati temeljno znanje o tehnickoj i biološkoj strani rada procišcivaca.
Svaki procišcivac ima dva dijela: posudu za filter-materijale i uredaj za povrat vode u akvarij.
Prema smještanju procišcivaca, unutar ili van akvarija, posuda ima rupe za usisavanje vode, hermeticki
zatvorene ili povezane s akvarijem za to prikladnim cijevima.
Voda dolazi do posude kapanjem ili korištenjem efekta spojenih posuda (preljevanjem),
dok se centrifugalna crpka ili (danas rijetko) distribucioni ventil (cijev) povezan s aeratorom (mali
elektricni motor) upotrebljava za prijenos vode u akvarij.
«Srce» procišcivaca su filter-materijali koji omogucavaju obradu vode. Postoje uglavnom dva tipa
materijala: oni koji zaustavljaju otpadne tvari (vidljive golim okom) i oni koji se upotrebljavaju za otklanjanje
organskih tvari i njihovih derivata koji su, iako cesto nevidljivi, posebno štetni i opasni za sve vodene
organizme.
Mehanicko procišcavanje, koje posebno «prosijava» vodu, se upotrebljava za otklanjanje prilicno
velikih otpadnih tvari. Slijedeci materijali su posebno prikladni za tu svrhu: CLAROLAN (sintetska vlakna),
smolasta pjena (takoder poznata kao sintetska pjena), lava, AQUACIL ( keramicki cilindri) i CLAROCAR
(aktivni ugljen).
Za odstranjivanje, ili preciznije konvertiranje, organskih tvari i njihovih derivata nužno je upotrebljavati
sustav procišcavanja poznat kao «biološki» sustav. U tome sustavu filter-materijali služe kao supstrat
za bakterije i druge mikroorganizme koji su u stanju, pomocu kompleksnog biološkog procesa, konvertirati
organske tvari u anorganske (uglavnom nitrate) koji potom uglavnom služe kao hrana biljkama i algama.
Bilo koji filter-materijal koji omogucava nastanjivanje i rast bakterija se može upotrijebiti za
tu vrstu procišcavanja. Najpopularniji materijali su AQUACIL (keramicki cilindri), smolaste pjene, posebne
plasticne loptice kao što je CLAROBALL (zvani «morski jež»), granule koje sadrže razne vrste inertnih
materijala (keramika, lava, kvarc itd.) i inaktivirani ugljen.
Takoder, uz ta dva tipa procišcivaca postoje i drugi poput onih s adsorbirajucim (s CLAROCAR
aktivnim ugljenom, MUTACAL sintetickim smolama) ili kemijskim djelovanjem (AQUATOR s aktivnim tresetom
itd.). Konacno, za morske akvarije se upotrebljava poseban sustav procišcavanja poznatiji kao «obirac» i UV svjetiljke sa sterilizirajucim svojstvima. Kako god, buduci da su to prilicno kompleksni sustavi mogu ih upotrebljavati samo vrlo strucni akvaristi.
Na kraju, vrijedan spomena je drugi sustav procišcavanja koji se upotrebljava u malim
slatkovodnim akvarijima i kao dopunski procišcivac u morskim akvarijima – «podšljuncani» procišcivac. To je
plasticna rešetka s prikladnim razrezima koji se mogu prilagoditi razlicitim velicinama akvarija. Ta je rešetka
postavljena pod podlogu dna akvarija i povezana je s crpkom ili sustavom dobave zraka. No, ta vrsta
procišcivaca predstavlja veliki problem akose upotrebljava sam. Ne samo da je nevidljiv, nego
takoder i upija više cvrstih otpadnih tvari i prije ili kasnije ce se zacepiti. Stoga je preporucljivo upotrebljavati
procišcivac koji se postavlja ispod dna samo u vrlo malim akvarijima. Tamo gdje ograniceni prostor to
dozvoljava upotrebljavajte druge vrste procišcivaca i u morskim akvarijima (zaista jako koristan) kao
dopunski procišcivac. Štoviše, prilicni trošak unutrašnjih procišcivaca sa centrifugalnom crpkom (takoder
dostupan u vrlo malim verzijama za male akvarije) ne opravdava (ni s ekonomskog stajališa) drugaciji izbor.
Da zakljucimo, prakticni savjet: ucinkovitost pojedine vrste procišcivaca ovisi o kapacitetu njegove
posude (kolicina filter-materijala) i snazi (iskazana u litrama) centrifugalne crpke. Za slatkovodne akvarije,
pravilan izbor je crpka iskazana u satima jednakima kapacitetu akvarija (za akvarij 100 l - procišcivac
100/150 l/sat). Posuda bi trebala imati kapacitet oko 10% volumena akvarija (u zatvorenim vanjskim
procišcivacima posuda može biti manja). Za morske akvarije, crpka bi trebala iskazivati dvostruko kao npr.
Za akvarij 100 l preporucljivo je upotrebljavati crpku kapaciteta 200/300 l/sat. Posuda bi takoder trebala biti
veca, racunajuci s oko 15% volumena akvarija.
Sve vodene životinje i biljke, s nekim ogranicenjima, zahtjevaju kisik, element koji je takoder esencijalan za
filter bakterije.
Nadalje, prije smo spomenuli da kisik prisutan u vodi nije dostatan za zadovoljenje svih tih zahtjeva. Što možemo uciniti kako bismo oksigenirali vodu? Neko vrijeme su se raspršivaci zraka, uglavom znani kao
«porozni obluci», upotrebljavali u tu svrhu. Mjehurici su se proizvodili uz pomoc elektricnog aeratora. U morskim
akvarijima, ova metoda kombinirana s intenzivnim pokretima vode kroz crpku procišcivaca ili dodatne crpke
je još uvijek, cak i danas, najprikladniji nacin koji jamci dostatnu kolicinu kisika. S druge strane, tamo gdje su u
pitanju slatkovodni akvariji, iskustvo i godine istraživanja su pokazali da ovaj sustav predstavlja odredene
probleme, a najozbiljniji je iskljucenje ugljicnog dioksida, esencijalnog za fotosintezu biljaka. Iz tog se razloga
porozni obluci više ne upotrebljavaju u slatkovodnim akvarijima u kojima akvaristi žele uzgajati biljke stoga
što su one puno bolji proizvodaci kisika od bilo kojeg raspršivaca zraka.
Konacno, može se potvrditi da ce ispravan slatkovodni akvarij primiti nužnu kolicinu kisika kroz
fotosintezu biljaka što znaci da porozni obluci nisu nužni. S druge strane, kad je u pitanju morski akvarij, gotovo je
uvijek preporucljivo upotrijebiti (radi nedostatka kisika koji proizvode biljke) raspršivac zraka. Rad raspršivaca zraka
i prikladnog aeratora je vrlo jednostavan i ne zahtijeva neko tehnicko objašnjenje. Akvarista samo treba slijediti
jednostavne instrukcije koje daje proizvodac sustava.
Zadnji par godina, industrija akvaristike ispituje razlicite automatske uredaje kako bi bilo što manje
posla za akvariste. Prvo i osnovno, postoji «automatska hranilica». To je posuda spojena s timerom (mjeracem
vremena) koji u tocnim vremenskim razmacima, koje odreduje akvarista, ribama daje suhu ili tekucu hranu.
AERACIJA
BIOSTART : biološki aktivator temeljen na bakterijama za savršeni rad procišcivaca.
AMMONIA CONTROL: biološki aktivator temeljen na bakterijama za poticanje nitrifikacije amonicnog dušika.
Razliciti automatski uredaji omogucavaju razlicite kemijske vrijednosti vode. Kako god bilo, nipošto nisu
preporucljivi za pocetnike i nece ovdje biti opisani.
Do sada smo pricali o opremi koja je nužna za ispravan rad akvarija. No, neka sitna oprema koja je
nužna za održavanje takoder se mora nabaviti. Slijedi popis najpotrebnijeg:
1 dvije mrežice; jedna mala i jedna srednja, za
lov riba
2 brisac stakla u obliku strugala ili kao magnet
3 pinceta za zasadivanje i eventualno klještica
za podrezivanje
4 stakleni ili plasticni sifon za otklanjanje
velikog otpada (ostataka hrane i sl.)
5 cijev min. 15 mm promjera i ne kraca od 2 m
dužine za djelomicnu izmjenu vode
6 termometar za smještaj unutar akvarija.
Uz sve to što je neophodno za održavanje kvarija postoji takoder i ostalo što, unatoc koristi,
zapravo nije neophodno. To su elektricni usisavac ostataka, koševi i ringovi za ishranu riba itd.
S druge strane, raspršivac ugljicnog dioksida kao i razni proizvodi za nadgledanje kemijskih
vrijednosti vode su važni za neo-akvariste. Ta ce oprema biti opisana u poglavlju o vodi.
Iz razloga prostora ne možemo ovdje ulaziti u previše detalja o dekorativnim materijalima dostupnim u
akvarijskim centrima. Citacu cemo osigurati samo opce, ali zato važne smjernice.
AUTOMATSKI UREÐAJI
1 Svaki tip materijala koji se upotrebljava u akvariju bi trebao biti što «prirodniji» i odgovarati
vitalnim zahtjevima flore i faune prisutne u akvariju.
2 Niti jedan upotrebljeni materijal ne smije ispuštati otrovne tvari ili na bilo koji nacin mijenjati
kemijske vrijednosti vode. Kada je u pitanju akvarij sa slatkom vodom to bi znacilo: ne upotrebljavati nikakav
vapnenasti materijal koji bi povecao tvrdocu vode i biti posebno pažljiv pri upotrebi plasticnih materijala,
posebno kod morskih akvarija, jer oni ponekad otpuštaju tvari koje zagaduju vodu.
3 Pri odabiru materijala preporucamo da konzultirate strucnjaka jer prikupljanje materijala iz
rijeka, jezera ili mora nije preporucljivo jer zahtjeva puno iskustva.
NIKADA, ali baš nikada ne upotrebljavajte jeftin šljunak a akvarije. Naime, on ce zacepiti procišcivac jer je
nepravilne granulometrije, a drugo: može otvrdnuti vodu i ribe mogu poceti ugibati, a da necete znati
razlog!! PRODAC akvarijski šljunak u svim bojama, nije vapnenast, ne otvrdnjava boju i ispravnog je
granulometrijskog sastava te jamci zdravlje Vašeg akvarija!!!
4 Materijal za dno akvarija je posebno važan. Mora se sastojati od šljunka u slatkovodnim akvarijima
i, ako je moguce, koraljnog pijeska u morskim akvarijima. U svakom slucaju, kako biste sprijecili
zastoj vode trebate odabrati materijal s prikladnim granulometrijom (nikad presitan).
UREÐENJE
A = Podloga
dna od šljunka,
FONDOVIVO,
HUMUS i
HUMUSPLUS
(ovisno o vrsti
biljaka).
FONDOVIVO:
glinena podloga
i prirodne tvari
koje sadrže
hranivo za biljke
(mikronutriente).
HUMUS: hranjivi
supstrat za vodene
biljke.
HUMUSPLUS:
mješavina gnojiva za
osjetljive biljke.
B = Gornja podloga
od ispranog šljunka.
Cijela podloga dna mora iznositi 5 – 10 cm u visinu s laganim uzdizanjem prema zadnjem djelu akvarija radi
moguceg nakupljanja ostataka iza prednjeg stakla. To ce olakšati odstranjivanje dok budemo vršili
djelomicnu izmjenu vode.s opremom ne trebaju brinuti o njenom smještavanju.
U suprotnom, upravo je potrebno prvo to uciniti prije nego nastavimo s namještanjem.
6 Kada namjestimo akvarij i ispunimo ga vodom nužno ga je ostaviti da tako radi neko vrijeme
– bez životinja. U svakom slucaju, neophodno je dodati vodi AQUASANU, bio-kondicioner za vodu i,
ako je u pitanju slatkovodni akvarij, pricekati 3 – 5 dana prije puštanja riba, a u slucaju morskih akvarija
preporucljivo je pricekati barem 2 tjedna. Samo u tom slucaju akvarij (posebno njegov procišcivac) ima priliku
«dozrijeti» tako da ucini vodeni okoliš pogodnim za život.
Poput oceana, rijeka i jezera, voda u akvariju je takoder element koji odreduje opstanak svih
vodenih organizama.
Bez osnovnog znanja o kemijskim i fizickim cimbenicima koji karakteriziraju tip vode nemoguce je
postati uspješan akvarista.
Kako god, prije nego udemo u probleme kemijske prirode osjecamo se obvezatnim podcrtati
važnu cinjenicu: slatkovodni akvarij može savršeno raditi cak i upotrebom jednostavne vodovodne vode i
bez uzimanja u obzir njenih kemijskih vrijednosti.
S druge strane, morski akvariji zahtijevaju poprilicno iskustvo. Iz tog ga je razloga preporucljivo
prvo steci sa slatkovodnim akvarijima, a tek onda se možemo uhvatiti u koštac s morskim akvarijem.
Voda nikada nije kemijski cista, nego sadrži razlicite tvari u više ili manje otopljenom stanju. Te
tvari odreduju kemijska svojstva kao što su: tvrdoca, pH, provodljivost itd.
Tvrdoca vode se javlja radi prisustva vapnenastih tvari i derivata magnezija, sulfata, klorida,
nitrata i drugih sastojaka. Te tvari su prisutne u obliku iona i što je njihov broj veci voda je tvrda. U akvaristici
postoji razlika izmedu «ukupne tvrdoce», «privremene tvrdoce» i «trajne tvrdoce».
VODA
AQUASANA: bio-kondicioner za odstranjivanje svega što može škoditi životu riba i
biljaka u «novom» akvariju.
Ukupna tvrdoca, obicno mjerena njemackim stupnjevima (°dGh) se može podijeliti na privremenu
i trajnu tvrdocu. Prvospomenutu tvrdocu možemo otkloniti npr. prokuhavanjem vode i odgovara
uglavnom kolicini bikarbonata prisutnih u vodi. Mjeri se u °KH i naziva se «karbonatna tvrdoca». Suprotno
tome, trajna tvrdoca je dio tvrdoce koja ostaje u vodi i nakon prokuhavanja i koju cini, povrh svega, prisustvo
sulfata, klorida i nitrata.
Na tržištu postoje posebne test-tekucine koje su jednostavne za primjenu i propisno spravljene
za pracenje tvrdoce vode. To hobistima omogucava odredivanje ukupne i karbonatne tvrdoce vode.
Razlicite životinje koje uzgajaju akvaristi traže razlicite tvrdoce vode. Obicne slatkovodne akvarijske
ribe traže vodu ukupne tvrdoce 7 – 15° dGH i karbonatne tvrdoce 4 – 10° KH. Vrijednosti pitke vode
obicno osciliraju izmedu tih vrijednosti.
Za zahtjevne ribe, podrijetlom iz mekih voda, smanjivanje tvrdoce može biti nužnost. To se može
postici dodavanjem destilirane vode ili tretiranjem vode posebnim smolama.
Kada je u pitanju morski akvarij, tvrdoca ne igra važnu ulogu (dok god vodanije mekana).
To duguje cinjenici da dodavanjem umjetna morska sol odmah uspostavlja ispravne
vrijednosti. pH vrijednosti služe za utvrdivanje je li tvar kisela, neutralna ili lužnata. pH ljestvica je podijeljena
na 0 – 14: pH 7 je neutralno, 0 – 6 je kiselo, a 7,1 – 14 je lužnato ili bazicno. Te vrijednosti vrlo jednostavno
možemo pratiti prikladnim tekucim indikatorima.
U slatkovodnom akvariju pH bi trebao biti izmedu 6,5 i 7,5 dok su kiselije vrijednosti cesto nužne
za razmnožavanje nekih riba te za uzgoj riba mekih voda.
U morskom akvariju pH vrijednost mora biti izmedu 8,2 – 8,4.
U svim slucajevima, vrlo je važno da je pH vrijednost što konstantnija pa je iz tog razloga nužno
voditi racuna da postoji cvrsta veza izmedu tvrdoce vode, ugljicnog dioksida i pH.
Kada razgovaramo o ugljicnom dioksidu, ili da budemo precizniji CO2, moramo razlikovati akvarije sa
slatkom i akvarije sa slanom vodom. Ugljicni dioksid je kiselina koja je uvijek prisutna u zraku, a takoder se
proizvodi u svakom akvariju, najviše od strane riba, bakterija i mikroorganizama. Ta kiselina djeluje na pH
i smanjuje ga prema kiselim vrijednostima ako prije toga nije iskorištena ili odstranjena. U slatkovodnim
akvarijima biljke iskorištavaju veliki dio ugljicnog dioksida, a kolicina koju proizvode vodeni organizmi
nije dostatna za zadovoljenje njihovih potreba.
UGLJICNI DIOKSID
Kada je broj OH- (hidroksid) iona veci od broja H+ iona (vodik), igla naše vage ide desno u lužnato podrucje.
Kada je, nasuprot tome, broj H+ iona veci od broja OH- iona, igla ide lijevo u kiselo podrucje.
Uz kemijske vrijednosti vode, koje su do sada u kratko opisane, postoje i druge koje u posebnim slucajevima
mogu biti važne za uspostavljanje zdravog akvarija. S time u svezi, nužno je ne previdjeti: željezo
(element neophodan za slatkovodne biljke), fosfate (cija prisutnost potice rast algi koje su štetne i za
slatkovodne i za morske akvarije) i prirodni kisik.
Danas su na tržištu dostupni posebni kompleti za mjerenje tih i raznih drugih tvari tako da možemo
potpuno i besprijekorno provjeravati kemizam vode.
Suprotno tome, vrijednost tipicna za morsku vodu, a koju treba spomenuti, je: gustoca. Ova
vrijednost se upotrebljava za prikaz kolicine soli otopljene u vodi. Densimetar se upotrebljava za
mjerenje gustoce. To je stakleni instrument koji pluta u vodi ovisno o kolicini soli koja je otopljena u njoj.
Mjerenje kemijskih vrijednosti u vodi je vec prije bilo spomenuto nekoliko puta.
Takoder, za tu analizu akvaristi mogu upotrebljavati i skupu elektronsku opremu ili koristiti
jednostavne tekuce indikatore. Prvi imaju prednost pružanja savršeno preciznih rezultata dok su drugi
jeftiniji. Dobar tekuci indikator, koji je posebno napravljen za upotrebu u akvaristici, je sasvim
dovoljno precizan, a stoga i radije upotrebljavan.
Upute za upotrebu pojedinih razlicitih testova (indikatora) mogu se naci u njihovim pakiranjima te
ih mogu upotrebljavati cak i akvaristi koji nemaju
posebno temeljno znanje iz kemije.
Pocetnici i svi oni koji ne namjeravaju uzgajati posebno delikatne ribe bi trebali ispitivati i nadgledati
samo tvrdocu (slatke vode), gustocu (morske vode), pH i moguce nitrate (za odredivanje pravog trenutka
za djelomicnu promjenu vode).
Apsolutnno ne postoji savršena voda.
Razlog tome je cinjenica da puno toga ovisi o vrstivodenih organizama koje akvaristi žele uzgajati, a
ciji zahtjevi cesto poprilicno variraju.
Nužno je zapamtiti da, opcenito, svi slatkovodni organizmi imaju prilicno visok kapacitet
adaptacije dok morski organizmi zahtijevaju stabilniji okoliš i opcenito su osjetljiviji na kemijsko-
fizicke varijacije vode.
Stoga je za slatkovodne akvarije, za skoro sve ribe i tropske biljke, dobar pokazatelj «idealne»
vode voda s pH oko 7 i tvrdocom 10 – 15° dGH i 5 - 10° KH.
U morskim bi akvarijima prosjecna gustoca (koja u izvjesnom smislu zamjenjuje tvrdocu u
slatkoj vodi) trebala biti oko 1022 – 1025 i pH
otprilike 8,2.
IDEALNA
VODA
Ispod: pH vrijednost se mjeri kako slijedi: na 5 ml akvarijske vode stavite 5 kapi iz posudice, a potom
usporedite boju vode s tablicom boja.
Opcenito govoreci, u akvaristici se i druge kemijske vrijednosti vode takoder mogu
mjeriti prema istom principu.
Još na pocetku smo naglasili da biljke ne žive u morskim akvarijima. Ovo ce poglavlje, stoga, biti
zanimljivo samo onima koji ureduju slatkovodni akvarij. Rast algi u morskom akvariju nema ništa s
uzgojem akvarijskih biljaka i nece biti obradeno u ovom prirucniku (želimo Vas podsjetiti da držanje
morskog akvarija treba uslijediti tek nakon što steknemo iskustvo sa slatkovodnim).
A sada kratki pregled nekih najvažnijih savjeta za uzgoj akvarijskih biljaka.
1 Premda je za akvarijske biljke tlo relativno važno, jer se vecina vrsta hrani kroz lišce, ipak, ne
biste ga trebali previdjeti.
Materijal podloge dna ne samo da pruža supstrat za ucvršcenje korjena biljaka, nego takoder služi i
kao talog (!) odredene kolicine hranjivih tvari koje se kasnije otapaju u vodi, a potom ih upijaju biljke.
2 Vec smo pricali o svjetlu; niti jedna biljka ne može rasti bez prikladnog osvjetljenja.
3 Hranjive tvari su treci cimbenik nužan za rast biljaka. Osim ugljicnog dioksida za fotosintezu,
biljke trebaju mineralne soli otopljene u vodi od kojih mnoge potjecu od razgradnje organskih
BILJKE
Stabljicaste biljke se skracuju, a biljkama s korijenjem se dio korjenskog sustava reže.
Prstima izdubite rupu u pijesku, a potom umetnite biljku.
Kada upotrebljavate stabljicaste biljke,vodite racuna da su ukorijenjene ravno
i da korijen ne strši iz tla.
Nikada ne sadite biljke u tlo koje je preplitko ili previsoko. Samo lagano prekrijte
ucvršcujuci korijen.
Znanstveno ime visina stupanj upotreba u cm težine uzgoja nacin sadenja
materijala koji se nalaze u procišcivacu. Suprotno tome, druge moraju dobaviti akvaristi kroz upotrebu
prikladnih gnojiva i/ili hranjivih podloga.
Popis prikazuje biljke «jednostavne za uzgoj» koje se mogu nabaviti u svim
trgovinama. Vrste najjednostavnije za uzgoj su oznacene s «x», a malo
kompliciranije s «xx». Pod «visina» cete naci maksimalnu visinu
pojedine biljke. Oznaka umetnuta u zagradu i oznacena s «g» oznacava
plutajuce biljke. S obzirom na upotrebu G oznacava biljke
koje se drže iskljucivo u grupi, a S oznacava biljke koje sadimo same,
no neke se vrste mogu saditi i same i u grupama.
NUTRONFERRO: tekuce hranivo za biljke posebno spravljeno za uzgoj i
snaženje akvarijskih biljaka na najbolji moguci nacin.
NUTRONFLORA: tekuce gnojivo bogato mineralnim tvarima i hormonima rasta.
Za raskošan rast vodenih biljaka može se kombinirati s
NUTRONFERROM.
Alternanthera reineckii 40 xx G
Anubias species 15-30 x (xx) S, G
Aponogeton crispus 50 x S (G)
Bacopa caroliniana
(B. amplexicaulis) 40 x (xx) G
Bacopa monnieri 15-40 x (xx) G
Ceratopteris sp. (40) g x G
Cryptocoryne affinis 20 x G
Cryptocoryne wendtii 30 x G (
Cryptocoryne willisii
(C. nevillii) 5-10 x G
Echinodorus bleheri 50 x S
Echinodorus cordifolius
(E. radicans) 50 x S
Echinodorus parviflorus 20 x G
Echinodorus quadricostatus
(E. intermedius) 10 x G
Egeria densa
(Elodea densa) 40 x G
Hydrocotyle leucocephala 40 x (xx) G
Hygrophila corymbosa
(Nomaphila stricta) 40 x G
Hygrophila polysperma 40 x G
Hygrophila stricta 40 x G
Limnophila sessiliflora 30 x G
Lobelia cardinalis 50 x (xx) G
Ludwigia sp. 40 x (xx) G
Lysimachia nummularia 40 x G
Myriophyllum aquaticum 30 x G
Nymphaea lotus 20 (50) x (xx) S
Riccia fluitans (5) g x G
Sagittaria graminea 20 x G
Sagittaria plathyphylla 40 x S
Sagittaria subulata 10 x G
Samolus parviflorus 10 xx S (G)
Vallisneria spiralis 40 x G
4 Aranžiranje biljaka je drugi cimbenik koji utjece na vegetaciju. Svaka vrsta biljaka ima tocne
potrebe za prostorom za rast (cimbenik koji treba uzeti u razmatranje prilikom planiranja uredenja
akvarija). Iskustvo je pokazalo da unatoc tome što je preporucljivo dekorirati akvarij s puno biljaka, trebalo
bi ih odabrati samo nekoliko vrsta.
Za pocetak je preporucljivo odabrati samo vrste koje je jednostavno uzgajati i koje brzo rastu.
To ce, od samog pocetka, omoguciti uspostavljanje onoga što obicno, ali pogrešno zovemo «biološki
sklad».
Ako se pažljivo držite uputa datih u ovom prirucniku, ne biste trebali imati problema s uzgojem
biljaka. No, svakodnevno iskustvo nas uci da se pocetnici cesto žale na slab rast biljaka ili «invaziju»
algi što skoro uvijek ide zajedno. Željeli bismo još jednom naglasiti da unatoc popisu biljaka s ove
stranice, a koje je jednostavno uzgajati u svim akvarijima, od osnovne je važnosti (uz savjete dane
prije) imati dostatan broj biljaka u akvariju. Nasuprot prekomjernom broju riba, biljaka nikada ne može
biti dovoljno. Jedna trecina akvarija, ako ne i više, bi trebala biti zauzeta biljkama. Samo tako ce taj okoliš,
koji omogucava rakošan rast vegetacije bez algi, moci biti uspostavljen.
RIBE I OSTALE VODENE ŽIVOTINJE
Pod rizikom ponavljanja, želimo podsjetiti citatelje da bi se ribe i druge vodene životinje (poput
beskicmenjaka) trebale smjestiti u akvarij tek nakon što on «dozrije». Tijekom toga razdoblja voda ce biti potpuno cista, ravnoteža plinova ce biti uspostavljena i inicijalna kolonizacija u procišcivacu i supstratu
s dušicnim bakterijama ce biti uspostavljena. Slatkovodne biljke ce se «aklimatizirati», a prve zelene alge ce izrasti u morskom akvariju. Uz neka ogranicenja, citav ovaj proces se može ubrzati s upotrebom bio-kondicionera (AQUASANA) i hladno-
sušenim bakterijama (BIOSTART). To se i preporuca!
Ispitajmo sada najvažnije tocke kupnje i stavljanja novih riba u akvarij. Ako se radi o drugim
vodenim životinjama – preporucljivo za strucnije akvariste – primjenjuju se ista pravila.
1 Nikada ne kupujte bolesne ribe. Peraje moraju biti potpuno raširene i ne smiju imati bijele
mrlje ili oštecenja, tijelo takoder mora biti bez znakova parazita i patogena poput bijelih tockica, rana cireva,
krvavih tockica itd. Trbuh mora biti pun i udubljen. Riba mora plivati raširenih peraja i ne smije ciniti
nikakove iznenadne pokrete. Disanje, prepoznatljivo po pokretima škrga, mora biti pravilno i mirno. Oci
moraju biti bistre i «živahne». Ako se riba ceše o dno ili pliva ustima vrlo blizu površine vode, nešto sigurno
nije u redu.
2 Ako opcenito sumnjate u zdravlje riba, promatrajte što se dogada prilikom hranjenja. Sve
ribe, cak i one koje su jele, ce prihvatiti hranu osim u
slucaju ako su bolesne.
3 U slucaju da se radi o manje poznatim ribama ili o delikatnim vrstama, neophodno je
sakupiti što više informacija od prodavaca o njihovoj prvobitnoj okolini. Važni cimbenici ukljucuju:
temperaturu vode, pH, tvrdocu i gustocu te vrstu hrane kojom su hranjene.
4 Kod slatkovodnih akvarija nikada ne bismo trebali kupovati samo jedan primjerak iste vrste.
Uvijek kupitebarem jedan par ili još bolje manju grupu od 4 – 6 riba,
osobito kada su u pitanju ribe koje žive u jatu. Isto ne vrijedi za morske akvarije jer mnoge morske vrste žive
same i ne podnose prisustvo drugih riba iste vrste ujednom akvariju. Ako Vam nije poznato ništa o «prirodi»
riba preporucamo da za savjet upitate prodavaca prije kupnje ili da konzultirate strucnu literaturu.
5 Cim prije dopremite ribe kuci kako biste izbjegli promjene u temperaturi. Takoder je važno da ne
tresete vrece u kojima se ribe prevoze.
6 Prije puštanja riba u akvarij trebate provjeriti temperaturu vode u akvariju, a potom i onu u vrecici.
Ako postoji razlika veca od 3°C otvorite transportnu vrecicu i pustite ju da pluta oko 15 minuta u akvarijskoj
vodi. Ako imate delikatne ribe (a s tog gledišta sve morske ribe su delikatne) preporuca se lagano
dodavanje akvarijske vode (nakon 10 minuta) onoj u vrecici. To se cini s ciljem sprijecavanja iznenadnih
promjena kemijskih vrijednosti. Uvijek je preporucljivo ugasiti svjetlo akvarija prije nego u njega pustimo nove
ribe.
7 Kada temperatura dostigne istu vrijednost, pažljivo pustite ribe u akvarij polako ispuštajuci sadržaj
vrecice u vodu. Nikada rukama ne hvatajte ribe i ne pokušavajte upotrebljavati mrežicu za ovu radnju.
8 Provjeravajte ponašanje riba oko 10 minuta. To je takoder korisno da biste otkrili njihova mjesta
za skrivanje kako biste ih mogli naci tijekom njihovog razdoblja prilagodbe.
Ostaje razjasniti jednu stvar: koji kriterij treba primjeniti kako biste izabrali posebne vrste te
koliko riba, uopce, treba uzeti? Odgovor na to pitanje nije uvijek lagan zbog cinjenice da to ovisi o raznim
cimbenicima:
1 Tip akvarija koji imate na umu (raznoliki akvarij, posebni akvarij samo za odredene vrste, akvarij
koji oponaša posebni biotop).
2 Priroda i ponašanje riba u akvariju. Svaka
vrsta ribe ima razlicite potrebe za prostorom.
3 Kapacitet akvarija i velicina do koje pojedina vrsta raste (trgovine uglavnom prodaju mlade
ribe koje su stoga još uvijek male).
Slijede dva popisa riba koje su «jednostavne za držati». Posebno su prikladne
za pocetnike ili za akvariste koji ne žele trošiti previše vremena na uzgoj problematicnih vrsta te
mogu biti od pomoci.
IZBOR RIBA
«Neproblematicne» slatkovodne ribe
Barbus conchonius, B. nigrofasciatus, B. “schuberti”,
B. tetrazona, B. titteya
Betta splendens
Brachhydanio albolineatus, B. rerio
Chanda ranga
Colisa fasciata, C. labios, C. lalia
Corydoras aeneus, C. paleatus
Gymnocorymbus ternetzi
Helostoma temminckii
Hemigrammus nanus, H. ocellifer
Hyphessobrycon callistus, H. flammeus, H. gracilis,
H. pulchripinnis
Hypostomus plecostomus
Labeo bicolor
Macropodus opercularis
Melanotaenia boesemani
Moenkhausia sanctaefilomenae
Paracheirodon innesi
Poecilia reticulata, P. latipinna, P. velifera
Pristella maxillaris
Pterophyllum scalare
Rasbora heteromorpha
Tanichthys albonubes
Trichogaster leeri, T. trichopterus
Xiphophorus helleri, X. maculatus, X. variatus
MORSKE RIBE
Morske «neproblematicne» ribe
Abudefduf, prakticki sve vrste
Amphiprion clarkkii, A. ephippium, A. melanopus
Chromis xanthurus
Dascyllus aruanus, D. carneus, D. reticulates,
D. trimaculatus
Gobidi, prakticki sve vrste
Labridi, prakticki sve vrste
Monodactylus argenteus
Pomacentrus, prakticki sve vrste
Scatophagus argus
S obzirom na broj riba koje cete staviti u akvarij preporucljivo je u pocetku poštivati slijedeca
pravila:
1 Kod slatkovodnih akvarija racunajte s 1,5 l vode na svaki centimetar ribe (ukljucujuci repnu
peraju)
2 Kod morskih akvarija svaki centimetar ribe treba otprilike 7 – 8 l vode.
Ocito je da opstanak riba u akvariju ovisi u velikoj mjeri o hrani koju dobivaju. Pravilna prehrana ne
samo da ih održava na životu, nego im omogucava i
da rastu i – u slucaju slatkovodnih riba – pomaže im da se razmnožavaju. Hrana mora biti što slicnija hrani
koju ribe nalaze u prirodi. Iz tog se razloga savjetuje hranjenje živom hranom, ali se danas skoro sve ribe
koje se prodaju u specijaliziranim trgovinama hrane «umjetnom» hranom. Na tržištu je dostupan širok
asortiman proizvoda za prehranu: od pahuljica do
granula, od hladno-sušene do smrznute hrane.
To je jednostavno pitanje izbora........i malo razboritosti.
1 Oblik hrane treba odgovarati velicini ribe npr. veliki komadi za velike ribe, sitnija hrana za male ribe.
Iskustveno pravilo koje prilicno vrijedi tvrdi da bi svaki komadic hrane trebao biti velik poput oka ribe kojoj je
hrana namjenjena.
2 Vrsta hrane treba odgovarati prehrambenim potrebama riba. Neke od rasprostranjenih riba su
biljojedi što znaci da se uglavnom hrane organskim tvarima dok se druge trebaju hraniti sastojcima
animalnog podrijetla jer su «mesojedi».
3 Ako je moguce ribe hranite dva puta dnevno; prvi puta rano u jutro i drugi puta malo prije
nego cete ugasiti svijetlo.
4 Kolicina hrane je vrlo važna. Podajte samo onoliko koliko ribe mogu pojesti u 5 – 10 minuta, a tako
cete vrlo brzo saznati koja je ispravna kolicina.
5 Jednoliku prehranu treba izbjegavati pod svaku cijenu. UVIJEK kombinirajte najmanje dva tipa
riblje hrane. Cak i najbolja hrana, ako se daje dugo, ne zadovoljava potrebe riba.
6 Malu dozu dobrog vitaminskog integratora (PRODAC VITAMIN B), posebno preporucljivog za ribe,
biste trebali redovito davati.
Uvijek kombinirajte osnovnu hranu PRODAC asortimana s hladno-sušenom hranom (KRILL,
TUBIFEX, CHYRONOMUS, ARTEMIA itd.). Uputu procitajte na samim proizvodima. Takoder, hranu u
pahuljicama NUTRON (HI-FI, GREEN, COLOR, MIX, BIOFOOD, BABBY, DISCUS, RED, GOLDRED itd.),
ovisno o velicini riba, kombinirajte s granuliranom hranom tipa BIGRAN ili COLDWATER GRANULE te
štapicima tipa CICLID STICKS, ovisno o vrsti riba.
Bitno je samo kombinirati, mijenjati, kombinirati...Budete li na taj nacin hranili Vaše ribe uociti cete
znatan napredak u pogledu zdravlja, rasta, boje i ponašanja riba.
NUTRON hrana je idealna hrana koja osigurava potpunu prehranu svim vrstama slatkovodnih
i morskih riba.
Granulirani proizvodi upotpunjuju asortiman(BIOGRAN), HI-FI («mješavina» pahuljica za slatkovodne ribe)
i TARTAFOOD NUTRON Pellet - peleti za slatkovodne
kornjace.
Kao što je spomenuto, slatkovodne tropske ribe se takoder razmnožavaju i u akvariju. Nažalost,
cak i danas razmnožavanje morskih riba se dogada vrlo slucajno. Neophodno je naglasiti da razmnožavanje vecine slatkovodnih riba ne predstavlja posebne probleme i uz malo akvaristickog iskustva svatko to može postici.
Kako god bilo, preporucljivo je prvo steci malo iskustva s «generickim» akvarijem prije nego
se posvetimo uzgoju riba. Prije pristupanja uzgoju preporuca se konzultirati dobru knjigu o uzgoju
akvarijskih riba.
Suprotno staroj tvrdnji «zdrav k’o riba» i ribe mogu oboliti. No, ako imate akvarij s «neproblematicnim
ribama» i postupate u skladu sa savjetima iz ovoga prirucnika mogucnost bolesti je mala. Ustvari, ne
treba zaboraviti da ribe imaju veliku otpornost na patogene i ako su glavni uzgojni uvjeti dobri malo je
moguce da ce biti pogodene bolešcu.
Ne možemo i ne želimo ovdje pisati o lijecenju raznih bolesti, nego cemo ostaviti taj posao
strucnoj literaturi. No, nužno je nekoliko osnovnih
pravila:
1 Ako strogo nadziremo rad akvarija i ako smo kupili zdrave ribe imunitet riba je dostatan za
sprijecavanje bolesti.
2 Apsolutno je nepreporucljivo upotrebljavati kemijske proizvode za tzv. «preventivne kure». Oni
gotovo uvijek nanesu više štete nego koristi.
3 Ako primjetite cudno ponašanje ili druge znakove bolesti preporucamo da se posavjetujete s
prodavacem riba ili konzultirate posebnu literaturu.
4 Na tržištu postoje razliciti proizvodi za lijecenje akvarijskih riba.
5 Niti jedna riblja bolest ne prenosi se na covjeka!
VITAMIN B, vitaminski kompleks za integriranje riblje hrane.
AQUAMEDIK:dopunske tvari za slatkovodne i morske ribe
ICHTHYOMEDIK, MICOMEDIK: dopunske tvari koje cine slatku vodu biološki cistom
OODIMEDIK CORAL, OODIMEDIKFISHES: dopunska otopina koja cini morsku vodu biološki cistom.
Unatoc tome što tržište nudi brojnu opremu koja omogucava «automatski rad» akvarija potrebno
je redovito obavljati odredene poslove održavanja. Iako akvarij od 100 – 200 l zahtijeva samo par sati na
mjesec... ostaje Vam puno vremena za promatranje i uživanje u bajkovitom podvodnom svijetu u Vašem
domu!
Ispod možete naci kratki vodic za zadatke održavanja. Kao što se u odredenim slucajevima
može vidjeti ti se zadaci malo razlikuju ovisno o tome imate li slatkovodni akvarij ili akvarij s morskom
vodom.
Krenuti cemo sa zadacima koji su jednaki za oba tipa akvarija.
Svaki dan se moraju obaviti osnovne radnje. No, ako je potrebno neke od ovih mogu se
automatizirati:
1 palite i gasite svjetlo
2 hranite ribe
3 nadzirite temperaturu vode
4 otklanjajte otpadne tvari s dna.
Za slatkovodne akvarije je potrebno obavljati
jednom tjedno slijedece radnje:
1 provjeravajte pH, tvrdocu i nitrite ako postoje
2 provjeravajte CO2 difuzer sustav
3 provjeravajte stanje biljaka, presadujte ih ako je potrebno i cupajte mrtvo lišce
4 nadzirite rad procišcivaca i redovito cistite pred-filterski materijal
5 nadomještajte ishlapjelu vodu (kako ne biste promijenili kemijske vrijednosti vode preporucljivo je
upotrijebiti destiliranu vodu).
Oko 15% vode bi trebalo zamjeniti svaka dva tjedna dodajuci PRODAC AQUASANU (procitajte
uputu u pakiranju). Dok to cinite dobra je ideja provjeriti akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi ispravno.
Ne preporucamo «ulaštiti» akvarij u potpunosti niti nakon jedne godine. Taj drasticni korak se može
izbjeci pravilnom pocetnom postavom i radom na održavanju kako je opisano u ovom prirucniku.
Za morske akvarije je nužno obavljati slijedece poslove:
1 provjeravajte pH, gustocu, nitrite i eventualne
nitrate
2 nadzirite rad procišcivaca i redovito cistite
pred-filterski materijal
3 nadomještajte ishlapjelu vodu (preporucljivo je koristiti vodu iz vodovoda) i stavljajte u vodu MAGIC TRACE ELEMENTS.
Oko 15 - 20% vode bi trebalo zamjeniti svaka dva-tri tjedna dodajuci OCEAN FISH za pripravu
morske vode. Dok to cinite dobra je ideja provjeriti akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi ispravno.
Kao što je vidljivo, treba se držati samo nekoliko jednostavnih pravila kako biste imali dodir
«žive prirode» u Vašem domu...
meni moj akvarijum ne oduzima toliko vremena. svaki dan po 5 min da nahranim ribice, jednom nedeljno 10 minuta da zamenim trecinu vode i jednom u mesec dana ili malo vise oko sat vremena da svu vodu zamenim i sve ocistim. zavisi i koliki si nameravala akvarijum da uzmes.
e sad koliko si ti inace zauzeta pa jos plus beba, to ces morati sama da proracunas.
pozdrav