Mogucnost ugradnje TP

17 poruka / 0 new
Poslednja poruka
888nik
888nik's picture
Offline
Registrovan dana: 11/03/2017
Poruke:

Pozdrav dragi ljudi, imam nekoliko nedoumica..

Da li je dobra varijanta pre nego sto stvarno udjem u problematiku svratih u jednu prodavnicu da vidim sta i kako i na moju konstataciju da zelim toplotnu pumpu kazu da nije dobra ideja zato sto nemam podno ili zidno grejanje.

Meni je se svidela neka monoblok varijanta 8kw...kuca je otprilike 100-110 m2, izolacija crni stiropor 20 cm, troslojno staklo punjenom argonom, ususkano to sve lepo, ali mi eto pokvarise ideju...ako sam dobro shvatio mogu da se instaliraju umesto radijatora neki fan coilovi sta vi narode mislite o tome, mozete li me malo posavetovati?!

Ja bih ili tp sto bi mi bila najpozeljnija opcija ili pelet(njega bih voleo da izbegnem zbog eto nestasice i stalnih fluktuacija u ceni).

Napomenuo bih da imam dve sjajne klime jednu 18-cu i 21 obe inverter i fino zagreju/ ohlade povrsinu po potrebi.

Svaki dobronameran savet i vise nego dobrodosao!

atikus
atikus's picture
Offline
Registrovan dana: 30/12/2020
Poruke:

Forum je proradio pa da iskoristim priliku da možda pomognem iz ličnog iskustva iako ima na ovom mestu daleko pametnijh od mene na tu temu.

Imam sistem toplotne pumpe sa fan coilerima na staroj kući koja prethodno nije imala centralno grejanje. Meni je bila bitna fleksibilnost sistema i to da se oko njega ne bakćem po pitanju nabavke ogreva, pepela i sličnog .Ušteda struje mi nije bila motiv a troškovi po sezoni su u rangu onoga što se daje za čvrsto gorivo, odnosno nešto manji.

Pošto su toplotne pumpe trenutno hit i nažalost, još jedan od načina da se šire senzacije po tržištu i distributerima i proizvođačima podigne promet i zarada, ja ću podeliti moje mišljenje i par mojih zaključaka kao neko ko je priču planiranja, nabavke i jedne sezone eksploatacije, prošao.

- Kineske toplotne pumpe poznatijih proizvođača kao Sprsun i Meeting su daleko pametnija kupovina od nemačkih proizvođača koji se sa vrata nude u prodavnicama opreme za grejanje.

- Isti ti prodavci vole da prave senzacije i da plaše ljude da "ništa to neće raditi" i da to mora samo na "ovaj", po pravilu daleko skuplji način.

- Ušteda i povrat uloženog su jako upitne stvari kada se oprema kupuje i sistem planira. Ako se kreće od nule za kuću srednje ili malo veće veličine, investicija uglavnom kreće od petocifrenog iznosa u hiljadama eura pa još nekoliko hiljada preko. Govorimo uglavnom o puno godina ili znatno više od deset godina potpunog povrata investicije na ime godišnje štednje, meni lično su takvi planovi dugoročno nedovoljno ubedljvi.

- Stare radijatore, ako su kvalitetni i dobro dimenzionirani, uopšte ne treba menjati za fan coil i naravno da bi trebalo da dobro rade sa toplotnom pumpom.

- Štaviše, radijatori donekle mogu da se koriste i za hlađenje ako se u njih pusti hladna voda leti,ali naravno, samo do temperature vode koja neće izazvati stvaranje kondenzata na njima.

- Podno i zidno grejanje nisu neophodni, ali su zbog niže temperature tople vode u sistemu koja zahteva manje potrošene električne energije, poželjni ako je bitan detalj potreba da se uštedi što više novca. Sa druge strane, meni je malo neobična i neprijatna ideja zidnog i podnog hlađenja, tako da je za mene fan coil ipak prirodnije rešenje ako su potrebne obe funkcije: grejanja i hlađenja.

- Monoblok pumpe su pametnija kupovina jer se lakše instaliraju, praktično samostalno i prave veliku uštedu, nije potreban serviser za puštanje u rad. Mogućnost smrzavanja tečnosti za grejanje u pumpi koja nema struje i izložena je mrazu, jepreuveličana a i da nije, može da se reši.

- Na samostalnoj nabavci pumpe iz Kine, direktno preko proizvođača i agenta, može se jako puno uštedeti. Suština je da se ti generički uređaji koji se tamo proizvode samo šalju u Evropu, onda označavaju brend imenima i zatim poskupe za nekoliko hiljada eura prema svojoj fabričkoj ceni i tako prodaju ovde.

Ja sam se priklonio toplotnoj pumpi, uz prethodno gore navedeno, upravo zbog velikih fluktuacija na tržištu po pitanju dostupnosti i cena čvrstog goriva a da imam svoju šumu, verovatno bih se bazirao na svom energentu a toplotnu pumpu koristio kao dopunu.

Dakle, moj savet bi bio: ako već postoji sistem grejanja koji vrši posao dobro, napraviti proračun ulaganja u sistem toplotne pumpe i novih grejnih tela pa videti kakva je dinamika povrata tih sredstava i ima li to svrhe. Mišljenja ljudi u tome se vrlo razlikuju: neki su jako uporni da po svaku cenu menjaju staro za novo negirajući da je potrebno najmanje 10 ili čak 15 godina da se investicija vrati.

Na radijatore itekako može da se stavi monoblok toplotna pumpa i to je prvo što bih lično probao ako već imam takav sistem.

Ako se kreće od nule, najradije bih fan coil zbog fleksibilnosti, eventualno podno grejanje.

Neki kineski proizvođači, kao Sprsun, recimo, predlažu da se snaga toplotne pumpe dimenzionira prema kvadraturi koja se greje. Odnos je otprilike 10kW za 100m2, a u povoljnijim slučajevima sa odličnom izolacijom, može i manje.

Ukratko, ne treba se zaletati i eksperimentisati ako ste zadovoljni postojećim grejanjem, nemate problem sa nabavkom ogreva i ne smetaju vam godišnji troškovi.

Toplotna pumpa jeste jako dobar izum i kvalitetan proizvod, ali je situacija znatno nepovoljnija jer je grejnj materijal poskupeo.

Savet je, pametno sa svojim novcem i inteligentno rezonovati i ne voditi se slepo pritiscima potrošačkog društva, konkretno reklamama i "savetima" okoline.

frrka
frrka's picture
Offline
Registrovan dana: 20/01/2015
Poruke:

nema potrebe za FC ako sluzi za grejanje samo.

imam 70% radijatore 30% podno

https://microma.rs/kalkulator/

Ovde vidi koliko tvoja kuca gubi tolotne energije. Stavi -15 i da u kuci bude 25c

nadji koje radijatore imas i vidi da nadjes koliko emituju W na delta t35

za global vox imas na netu.

Ako mozes dva izvore grejanja da imas to ti je najbolje.

Pelet i TP

Darkovozd
Darkovozd's picture
Offline
Registrovan dana: 16/11/2014
Poruke:

Zašto bi ugradjivao T.P. ako imaš inverter klime?

boleeve
boleeve's picture
Offline
Registrovan dana: 25/04/2010
Poruke:

Da pitam ovde, mozda se javi neko od korisnika TP vazduh-voda.

Koja je optimalna polazna temperatura vode za ovu vrstu pumpe?
Pretpostavljam sto manje to bolje, ali verujem da ima neka granica od - do i ako se nalazimo u njoj necemo primetiti velike varijacije na racunu za struju.

Na nekim sajtovima za promociju, vidim da se pominje raspon 30-45 stepeni. Medjutim s obzirom da te TP mogu maksimalno da ugreju vodu do 55-60 stepeni, to je dosta blizu maksimilanih vrednosti.

Mozda gresim, jer trenutno baratam sa plinskim kotlom, koji ima mnogo veci raspon vrednosti temperature vode.

______________________________________________________________________________

tihi2
tihi2's picture
Offline
Registrovan dana: 02/05/2009
Poruke:

TP bilo voda/voda ili vazduh/voda radi isto.
Razlike su u snazi jer snaga TP vatduh/voda pada sa snižavanjem spoljnje temperature, baš kad treba da greje jače. Ali ako se to ima u vidu kod kupovine problema nema.
Velika je polemika o efikasnost (COP) ove dve TP. I sve je u načinu računanja.
Za TP vazduh/voda proizvođači daju deklarisanu snagu na spoljnih +7*C i za izlaznu temperaturu 35 i 45*C. Ja sam za moju Meeting dobio krivu snage sa smanjivanjem temperature gde sam video da meni odgovara TP od 18kW jer ona na -20*C daje 12kW koliki su mi gubici kuće. Druga legalna taktika je da se kupi slabija TP (jeftinija) pa za tih nekoliko dana većeg minusa da se dogreva nečim drugim. U zadnjih 10 godina ispod -10 je bilo 4 dana a ispod -15*C 1 dan u Novom Sadu.
Za TP voda/voda proizvođači daju snagu podrazumevajući da je ulazna voda oko 12*C i njima snaga ne varira jer ne zavisi od spoljnje temperature.
COP TP vazduh/voda je sve manji kako je hladnije i na -20*C i polazne vode od 45*C kod mene je oko 1.5. Za celu zimu to bude oko 2.5-3. Ali ja računam u trošak grejanja sve u kotlarnici, 3 cirkulacione pumpe, TP i svetlo.
COP TP voda/voda je konstantan i po proizvođačima ide i do 4. Ali to je samo marketing. Ako bi računali po istim kriterijumima kao ja, tu bi trebalo uračunati još 2 pumpe, jednu potopnu od bar 700W i jednu cirkulacionu za kuću od bar 100W. To onaj COP od 4 ruši drastično.
Za TP voda/voda od 12kW kompresor je 3500W+700+100W=4300W. I kada se to uračuna u 12kW to je COP=2.7.
TP najefikasnije rade na što nižoj izlaznoj temperaturi. 45*C je sasvim ok i nije previše. Podno traži 35-40*C a moje radijatorsko 45*C i to samo kad je ispod -10.
Ako se sad već gleda TP onda bi dobro bilo pogledati i inverterske TP. Kad sam ja kupovao 2012. takvih nije bilo. One daju temperaturu vode koliko treba i smanjuju svoju snagu.

boleeve
boleeve's picture
Offline
Registrovan dana: 25/04/2010
Poruke:

Nisam znao za inverterske TP vazduh-voda. Mislio sam da su sve inverterske zapravo.

Igram se sa temperaturama u kuci i pokusavam da izracunam koliko radijatore da povecam, da bih mogao da koristim TP.
Sa ovim sad minusima (zadnjih 10ak dana) mi je polazna temperatura iz plinskog kotla 55-60 stepeni. Ali ja ne grejem preko 22 nikad nigde. Cesce je u kuci izmedju 20,5 i 21,5. Nekako bas lose podnosim toplotu u kuci zimi.
Sve to s tim da mi cela jedna strana kuce (severo-zapad) oko 100m2 nije izolovana, kao ni tavanica. A to je u planu, pa i to treba uracunati u kalkulaciju.

Racunam tako sto sam izabrao najbolje izolovanu prostoriju u kojoj vidim sa kojom temperaturom drzim temperaturu. Onda izracunam kubike u prostoriji i proporcijom sa velicinom radijatora u njoj u kubikazom drugih prostorija, nadjem otprilike koliko metara panelnog radijatora mi treba.

A racunam, jer u nekoj buducnosti planiram solarne panele, posto su omogucili da visak "cuvas" u el. mrezi i ne treba ti baterija.
Solarni paneli su se vremnom poboljsalji sa w/m2 i cena im je pala, tako da mislim da tako nesto moze da zazivi i da se isplati.
Neko moje misljenje je da ce struja u nekom narednom periodu postati broj 1 energent. Tim pre sto sa solarnim panelima si manje podlozan bilo kakvim manipulacijama sa cenama.
A ako budu "pokvarili" to "cuvanje" struje u mrezi, onda se uvek moze dokupiti baterija.

Ako je 45 sasvim pristojna polazna temperatura i ako necu osetiti neki benefit sa 35 stepeni recimo, onda mi to odgovora zbog pocetnih ulaganja, jer sa 35 stepeni moras uzeti bas velike radijatore, a u vecim prostorijama i da budu deblji (T33). Sto izadje za 2-3 radijatora preko 1000e Smile

______________________________________________________________________________

tenzor
tenzor's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 01/11/2008
Poruke:

@boleeve , Nazalost predpostavka Vam je jako loša , struja neće biti jeftinija i neće postati energent broj osim ako ne bude basnoslovno skupa pa čak ni tada . Pokusacu da Vam prosto objasnim , U elektroebnergetskom sistemu mora da psotoji apsolutna stabilnost , i zato moraju postojati sistemi za proizvodnju iste koji se kontrolisu na dugme. Tako da ideja o solarnim panelima , vetrogenratorima i slicno ce doziveti fijasko velikih razmera , kao što vec i jesu . Za nase uslove mislim na R. Srbiju prvi i osnovni uslov je da imamo ozbiljnu nukleraku da bi obezbedili energetsku stabilnost , a onda se mozemo zezati sa vetrogeneratorima i panelima . Ako Vas zanima ta tema pronadjite teksove Milosa Zdravkovica , propratite sajjt Energija Balkana .. Vek trajanja baterija je maks 5 godina a onda idu reciklaza i nabavka novih , a za pristojan zivot vam treba poprilicno velik kapacitet istih . Aii da stvar bude gora recimo ako bi imali 10 akumulatora od 100 ah uvek bi jedan poceo da se kvari a onda bi ubrzao propadanje i drugih . Usput saberite sve troskove pa to pretvorite u m3 plina pa izvedite matematiku . A racunajte da i TP ima vek trajanja , a da su remonti neisptlativi a cesto i nemoguci .

zvukoljub
zvukoljub's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 05/09/2007
Poruke:

На жалост, на малом моделу соларног напајања, од само 3 киловата сам схватио да је Тензор у праву. Прескупа играчка и што је најгоре никад се не знак кад ће да престане да производи струју. Нама се то десило једне лепе пролећне ноћи док смо уживали у добром шприцеру на тераси само се одједном угасила струја. Наравно, могао сам тек сутрадан, кад је свануло, да видим шта је било. Отказао акумулатор.
У међувремену је урађена електрификација тако да сад имам нормалну струју и могу да живим без ограничења, иначе цео систем ме је коштао више него што сам сада платио прикључак на електромрежу.
Соларно напајање само тамо где баш нема никакво решење.

Без алата нема заната, a без знања ни најбољи алат неће помоћи..

simke80
simke80's picture
Offline
Registrovan dana: 24/12/2021
Poruke:

@boleeve Optimalna izlazna temperatura za TP vazduh-voda je ista kao kao i za svaku TP, a to je sto niza temperatura.
Optimalna izlazna temperatura TP za tebe kao korisnika je ona temperatura koja ti omogucuje da ugrejes stambeni prostor na zeljenu temperaturu, a pri tome da TP ne radi 2 puta dnevno po sat vremena.
Po meni optimalna izlazna tempertura je ona kada TP radi 12 sati dnevno i to u par intervala.
Znaci ne valja kada radi sat vremena, pa sat vremena ne radi i tako 12 puta dnevno.
Ne valja ni kada radi 3 sata pa ne radi 12 sati.
Ovo sto pricam u mnogome zavisi kakvu izolaciju imas i da li je podno, vazdusno ili radijatorsko grejanje.
Na primer ako imas podno ako radi sat vremena pa 5 sati ne radi onda je prevelika izlazna temperatura i imas velike osicilacije u temperaturi poda u raponu od 20 do 30 stepeni. Da bi bile manje oscilacije onda smanjis izlaznu temperaturu i TP radi cesce i imas oscilacije u bodu recimo 23-26 sto se teze primeti. Kada krene grejna sezona i pred kraj meni je izlazna temperatura 28 stepeni, a u sred sezone mi je nekih 32 stepena. Ako se desi da je duze vreme veliki minus onda moram da idem i na 35 stepeni da mi je izlazna temperatura. U kuci mi je 24 stepeni.
Isti je slucaj i sa radijatorima.
Bolje ti je da vecinu vremena TP radi sa manjom snagom nego kratko sa vecom snagom. Sto je manja izlazna temperatura to je efikasnost veca.
Sto se tice solarnih panela ne trebas kupiti i uloziti da bi video da je to glupost. Skupa je igra. Jednostavno pogledas koliko sta kosta i koji je vek trajanja i shvatis da su baterije najskuplji deo sistema sa najkracim rokom trajanja. Ako se oslobodis baterije onda sistem postaje isplativiji. To se postize kombinacijom EPS-a i solarnih panela. Jedna kombinacija je da vrsis razmenu viska energije i tako izbacis baterije iz sistema. Druga kombinacija je da koristis panele bez baterija i visak bacas, a kada imas manjak onda ga nadoknadjujes iz javne mreze. Naravno, ni ovo nije bas nesto narocito isplativo. Godisnje trosim 800e na struju i grejanje i ne koristim nista drugo sem struje.
Najmanji meni potreban solarni sistem me kosta 5000e i dok se ne isplati sistem ja vec moram menjati baterije.
U Nemackoj gde mi je vikendica, dobio sam lepe subvencije pa sam uzeo solarni sistem, a i ne provodim puno vremena tamo tako da i da placam struju mi nije skupo. Zapravo nije nista skupo ako se dovoljno zaradi, ali takav tip sam da volim da eksperimentisem i volim da sam nezavisan pa me zato privlace solarni paneli.

tenzor
tenzor's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 01/11/2008
Poruke:

Jos jedna jako bitna stvar koju nazalost niko ne pominjie . Uglavnom su veće TP danas sve ineverterske i sve su u blok sistemu dakle imaju integrisan elektor grejač u sebi . Taj grejač sluzi da nadonknadi manjak snage same TP kad su nize temperatute . Druga stvar koja je vrlo nepovoljna kod sistema TP je i relativna vazdusna vlaga pa pumpa cesto odlazi u "defrtost ". Ovo sve vazi za sisteme vazduh/voda . Kod sistema voda/voda ima drugih problema a to je pitanje kvaliteta same vode koja se crpi iz bunara pa dolazi do talozenja na izmenjivacu ili propadanja istog . S druge strane kod nas je opsti basibozuk sa crpljenjem vode , pa se cesto desava da se pijaca voda xploatise bez kontrole , baca ili kontaminira preko povratnih bunara .

tihi2
tihi2's picture
Offline
Registrovan dana: 02/05/2009
Poruke:

@boleeve
I meni je polazna voda na gas podešena na 45-50*C ali ne radi stalno. Kotao se pali i gasi. Treba ti temperatura polazne vode koja je stalna i sigurno je znatno niža od 55*C.
Ako ti je polazna voda 45*C a tempataura sobe 22 onda je razlika temperature 23*C. Ako povećaš postojeću površinu radijatora za duplo, smanjićeš temperaturu polazne vode za pola razlike tj za 12*C pa će ti biti dovoljna polazna voda od 33*C. Ali pošto je efikasnost radijatora manja na nižoj temperaturi (imaš kod npr Jugoterma i ovih turskih koeficiente) treba nešto veća temperatura bar oko 10%.
Realno povećanje je za 50% da se zamene T22 i stave T33 paneli i došao si na niskotemperaturno grejanje.
@simke
Ne znam odakle ti zaključci kako treba da radi TP. Kao i svaki motor, najveći je problem paljenje i gašenje. Za kompresor je preporuka da se ne pali više od 2-3 puta na sat. I ništa više.
Invertorske TP kao i klime rade ceo dan i noć i ništa im ne fali.

Oko solarnih kolektora...
EPS naplaćuje čuvanje struje, mislim da mi je drugar rekao 3 dinara ali ne znam za koliko struje (šta god da računa mnogo mi je).
Svakako je to investicija koja se isplati za više od 10 godina, ako nema kvarova i popravki.

boleeve
boleeve's picture
Offline
Registrovan dana: 25/04/2010
Poruke:

Nekako su mi previse pesimisticni komentari oko solarnih panela Smile

Nisu solarni paneli uopste bitni, moze i vetrenjaca i sta god vec moze da pravi struju, a da nije lozenje necega Smile
Slazem se za nuklearke, ali vidim da ih po nemackoj gase. Ne znam zasto.

Znam za stabilnost, odnosno ravnotezu energetskog sistema, ali to nije moj problem, ako su mi omogucili da "skladistim" energiju kod njih. Koliko znam ravnozeta se postize vezom sa okolnim sistemima, odnosno uvoz/izvoz struje. Ali svakako i pustanje ili zaustavljanje turbina ...

Moja neka vizija, je da ce sva fosilna goriva ili biti skupa ili prestati da se u ovoj meri koriste, jer ih nece biti toliko. Mozda ja to necu doziveti, ne znam. Jos pamtim vreme dok smo sipali naftu u peci, a posle ugalj, ... Sad je to nezamislivo. Nafte i dalje ima, ali da se neko greje na nju je prosto nezamislivo.
Vec posedujemo transport struje, prakticno u svakom delu drzave, tako da mislim da je to po meni mnogo bolja opcija.
Bolje da smo menjali NIS za nuklearku, pa forsirali narod da se greje na struju, nego sto smo gasifikovali (a jos nismo celu) drzavu.

Nego da se vratim sa ovih high level tema na nase prizemne u domovima Smile

Po mojoj neko racunici, koliko god mi izolujemo, toliko plin poskupljuje. Prakticno mi sa stirenom samo anulirano (jos je i dobro dok tako mozemo) poskupljenje energenata. Mozda lupetam, ali mi deluje tako.
Prvo je bilo jebes tavanicu, dosta je na zid 5cm i sl. Sad neretko stavljaju ljudi 20 i vise cm na tavanicu, a na zidove niko ne pomislja ispod 10. Trenutno samo podebljavamo zidove.
U ne tako dalekoj buducnosti ce biti i termo blok i 20cm vune i ventilisana fasada, da bi trosili kao sto danas trosimo sa 8cm stirena na cigli.

Glede svega toga, mislio sam da je bolje da ulozim par hiljada evra u solarne panele koji ce mi anulirati ili dobrano smanjiti samu cenu energenta, umesto da stavim na kucu jos stirena, jos pvc stolarije sa argonima i cudima, jos skupljih i skupljih kotlova kondenzacionih i na kraju ce izmisliti da cevi provlace kroz kanalizaciju, jer i dole je toplo nekad Smile

Otvoren sam za diskusiju, tome forum i sluzi Smile

@tenzor
Na njega mislis?
https://energijabalkana.net/author/milos-zdravkovic/

______________________________________________________________________________

tenzor
tenzor's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 01/11/2008
Poruke:

Dovoljno je reći da je "zelena agenda " samo Nemačku unakazila , i to za nepune 3 godine je ista od velikog izvoznika struje , postala najveci uveznik iste . Odavno je "zelena agenda " u stvari samo nova ideologija "levicarsko zelenih falangi " . Ono ste jeste nas ogromni prolem vezan za fosilna goriva je akciza koju zahvata naša drzava . Da bas na njega mislim , ali i na druge autore sa tog sajta . Jednostavno rečeno nepogrešivi su Smile . Apropo panela mislenja sam da su kao rešenje neispaltivi ,osim u odredjenim situacijama . Tzv of grid je dokazana prevara i isplativa samo u nekim ekstremnim situacijama . Što se "prozjuminga " tiće stava sam da je veca mera nego dara .

tihi2
tihi2's picture
Offline
Registrovan dana: 02/05/2009
Poruke:

Jedan koristan javni sajt koji pokazuje koliko je snaga sunca u zadnjih 7 dana na Košutnjaku u BG je na
https://www.hidmet.gov.rs/latin/osmotreni/kosutnjak.php
Pa kad te brojke pomnožite sa 20% kolika je iskoristivost solarnih panela dobijete... NIŠTA.
Jasno se vidi da je po 1m2 metru panela moguće dobiti najviše 80W i to 2 sata na dan.
Leti je to bolje, zračenje je oko 1000w i traje oko 6-7 sati i moguće je imati 100w/m2 pa to nešto i vredi. I niko ne računa kretanje sunca koje uzrokuje da površina panela bude iskorišćena 100% jer ugao od 90* prema suncu nema nikad. Dakle, površina panela ide od 0 do najviše 70% površine prema suncu. Jedino oni koji prate kretanje sunca po obe ose mogu da kažu da im je iskoristivost energije sunca 100%.
To su surove činjenice u koje ne ulazi moda, "to je sada inn", "ja sam ekološki svestan", "volim svoju planetu, prirodu, ženu i decu" itd.
Naravno, ko nema panele ne može se isprsi i sa ponosom kaže"JA se grejem na solarnu energiju. Kako je to super!!!".
Dva moja drugara imaju centrale na kućama, jedan pola panela na istoku a drugu polovinu na zapadu a drugi sve panela na skoro južnoj strani. Takva im orjentacija kuće.
Centrale su istalisane kao 5.5kWh, jednake i u novembru jedna je proizvela 115kWh a druga 205kWh. Leti je razlika opet oko 100kWh i proizvodnja ide oko 700kWh mesečno. Investicija 6400evra u martu 2023.

simke80
simke80's picture
Offline
Registrovan dana: 24/12/2021
Poruke:

@tihi2 Prosto je nemoguce namestiti TP da radi stalno sa fiksnom izlaznom temperaturom jer spoljasnja temperatura varira u toku dana, nedelje, meseca i godine. Evo ove godine je bilo danju 15 stepeni, a nocu 2 i ako grejes na 23 stepna onda je razlika 8 i 21 stepen. Znaci nocu treba 2.5 puta vise energije sa istom izlaznom temepraturom nego danju pa je nemoguce da TP radi isto. Ako topliju polovinu dana od 12 sati radi 2 puta po 2 sata, onda nocu kada je hladniji deo dana onih drugih 12 sati mora da radi 2 puta po 5 sati (10 sati od 12 sati) da bi sa istom izlaznom temperaturom uneo u kucu 2.5 puta vise energije. To znaci ako padne temperatura na -2 onda nece moci ugrejati kucu sa tom izlaznom temperaturom. Onda ti povecas izlaznu temperaturu i ugreje se kuca.
Ako je napolju -15 onda jos povecas izlaznu temperaturu i nemas problem.
Znaci za 12 sati nocu na -15 (razlika od 23 je 38 stepeni) ugreje za 12 sati rada.
Dodje prolece i nisi smanjio izlaznu temperaturu i napolju je 15 stepeni, razlika opet 8 stepeni i potrebno je skro 5 puta manje energije nego na -15. To znaci da ce u 12 sati raditi ukupno nekih 2.5 sata. To opet znaci da se u tih 2.5 sata sa pretoplom vodom ugreje pod i bude neprijatno topao, a TP se ponovo pali nakon 10 sati kada se pod totalno ohladi i bude neprijatno hladan.

Moja TP kada krene sezona izlazna stoji na 28. Kada zahladni u sred sezone onda podizem temperaturu na 32. Ako se desi ekstremna zima onda podizem jos koji stepen. Na prolece opet vracam na 28.

Idealno bi mi bilo da mogu da podesim min i max izlaznu temperaturu, a TP da koristi nesto izmedju te dve temperature u zavisnosti od potrebe. To bi opet komplikovalo proracune kako da odrzava konstantnu temperaturu unutar kuce jer bi bilo previse promenjivih, a podno grejanje je pri tome jos i tromo i tesko je odrediti kada ce ono poceti da isijava toplotu. Meni se desi da TP prestane da radi, a jos nije postignuta zeljena temperatura jer je TP skontala da ce ako bude radila jos sat vremena i dostigla zeljenu temperaturu i ako u tom trenutku prestane da radi onda ce pod jos isijavati toliko da ce temperatura biti 2-3 stepena veca nego zeljena.
Primetio sam da na pocetku zezone TP malo uci kada radnije treba da iskljuci pa se prvih dana desi da bude pretoplo.
Isto se to desi kod nagle promene temperature. TP kreira svoju krivu rada na osnovu iskustva iz prethodnih dana.
Ja sam kuci veci deo dana i to primetim. Da idem negde na posao i da me nema 8-10 sati verovatno ne bih primetio te trenutke.
Ovo sto sam rekao sam rekao na osnovu mog iskustva i logike.
Kada sam imao visoku izlaznu temperaturu, npr odmah 35 stepeni onda na pocetku i kraju sezone imam velike oscilacije u temperaturi poda. Malo je prehladno, malo prevruci.
Kada sam stavio na 28 stepeni onda kada je ispod nule ne mogu da ugrejem kucu.

tihi2
tihi2's picture
Offline
Registrovan dana: 02/05/2009
Poruke:

Meni TP greje AT (a mogu ga grejati i loženjem i grejačima) i održava njegovu temperaturu 33-43*C na dnu. Kad se pali i koliko radi ja ne vodim računa.
Regulacija u kuću je termostatom u referentnoj sobi i tu se održava 22.5 +/- 0.11*C i to radi od jeseni do proleća. Radijatorsko grejanje.
Podno grejanje je inače vrlo tromo i teško se reguliše precizno pa je sasvim normalno da bude pretoplo ako sine sunce kao juče ili kad je sa jutarnjih -2 temperatura skočila na +12*C.