popucala ploca

17 poruka / 0 new
Poslednja poruka
sam svoj
sam svoj's picture
Offline
Registrovan dana: 29/07/2016
Poruke:

Zeleo sam da u ovoj temi popricamo o tome da li je i koliko strasno kada ploca ispuca .Svaki put kada pricam sa majstorima kazu ma to je ok kuca mora da ispuca sleze se itd.

Trenutno treba da pocnem zavrsne radove u kuci koja je stajala zavrsena u grubim radovima 20godina .Ocistili smo pod od prasine i imali sta da vidimo ploca sprata ima dosta pukotina ne toliko velikih ali opet dovoljno da me zabrinu .Treba da ulazem dalje u kucu pa sam oprezan oko daljih poteza.
Plocaj u prizemlju nije ispucala (pod) kao ni plafon u prizemlju na malteru se nevide pukotine). ali je pod na prvom spratu ima pukotina kao i drugi sprat pod.

Postavicu osnovu sprata sa brojevima pukotina i slike pukotina po brojevima .Kao sto sam vec rekao kuca je stajala 20 g bez oluka i odvoda kisnice .Temelji su cini mi se plitki jer iako su dimenzije 50 x50 samo je temeljna stopa u zemlji posle prelazi u temeljni zid koji je van.Ploce su od fert gredice 19 . postavljenje prema skici koju sam postavio .

  • dscf2646.jpg
  • 1.jpg
  • 2.jpg
  • 3.jpg
  • 4.jpg
  • 5.jpg
  • 6.jpg
  • 7.jpg
  • 8.jpg
  • raspored_copy.jpg
Histerezis
Histerezis's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 21/08/2015
Poruke:

Sam svoj, dobro došli na forum. To što vam je ploča popucala nije ništa novo niti je jedina. Ja vam garantujem da u svakoj kuću koja je pravljena "na oruk" u periodu od pre 20-40 godina kad bi poskidali pod i košuljicu bi zatekli isto kao kod Vas. I moja kuća koju sam nasledio od dede pravljena je krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih i iste su tavanice kao vaša. Razlog nije plitko fundiranje niti što se kuća sleže jer da je to razlog popucali bi zidovi prvo a tek onda tavanice. Pravi razlog je nepoštovanja određenih članova pravilnika za beton i armirani betona kao i pravilnika o izgradnji u seizičkim ooblastima. Ploča sitnorebraste tavanice mora biti minimalno 4cm i armirana sa fi6/25. Najčešće se armira sa Q131 ali ako nema pregradnih zidova u polju može i manje naprimer kod Vas bi prošla i Q84. Minimalna debljina ploče i minimalna armatura obezbeđuju krutos tavanice u svojoj ravni što je bitno za seizmičko opterećenje ali ima i niz drugih pozitivnih efekata. Mreza u ploči prihvati i uticaje od skupljanja betona. mreža u ploči delimično kontinuira rebra tavanica tako da ona nosu više proste grede što je na strani sigurnosti. Ranije se nisu ni ubacivala poprečna rebra (i danas to mnogi ne urade) kojima se ujednačuje deformacija pojedinih rebara (naprav se preraspodela opterećenje) a i delom prenose poprečna rebra na bočne zidove.
Kod Vas je dispozicija tavanice urađena školski kako ne treba. nese da se orjentišu sva polja u istom pravcu. Nego treba u cik cak najbolje kao šah polja jer su tada podjednaako gravitacionim opterećenjem pritisnuti svi zidovi pa je naponsko stanje u njima pri seizmici povoljnije. Zidu više odgovara kada ima veće gravitaciono opterećenje jer su glavni naponi zatezanja u kombinaciji sa seizmikom onda manji (ovo ne treba da Vas interesuje niti je bitno za samu ploču).
Sve pukotine koje su paralelne sa rebrima tj. sa pravcem oslanjanaj ploča su bezazlene. Daleko od toga da je dobro što postoje ali nije ništa strašno neće ništa da padne...
Pukotine koje su kose su nastale zbog sprečene deformacije koja je karakteristična za proste grede to da bi razumeli morao bih da modelujem celu ploču pa da vidite deformaciju sad za to nemam vremena. ni to nije strašno. Nevalja kad su pukotine upravne na rebra. Da nije u onoj sobi dole levo balkon jet to bi bilo objašnjenje zasto je tako nastala upravna prslina.
Kad ploča nije dobra njoj ili fali armatura i tada se defekt manifestuje kroz lagano povećanje ugiba a kad je do lošeg betona onda ploča pukne naglo u trenutku. Lom po betonu se kodf sitnorebrastih teško javlja baš ako je na primer bodbacila marka betona ili slično.
Pošto su sve pukotine dostupne ne bi bilo lše da uzmete neki epoksid i da to injektirate. A i da ostavite tako neće biti nikakav bauk i ja sa porodicom u baš takvoj kući živim.

  • a5.jpg
  • a6.jpg
sam svoj
sam svoj's picture
Offline
Registrovan dana: 29/07/2016
Poruke:

Hvala na dobrodoslici i na brzom odgovoru Histerezis.
Upravu ste kada kazete da je trebalo oslanjati u cik cak
-rebra za ukrucenje
-i ove grede po sredini sto ste ucrtali postoje samo u gornjoj prostoriji vidi crtez
-a na stepenisnom delu nemamo ove grede 20x30 i 22x20 mislim da se stepenice oslanjaju pravcu fasada -ploca hodnik
- da postoji terasa koja pravi ove pukotine kao sto ste predpostavili (kako to da predupredim stubovi)

A pored toga nisu ni stavili ni mrezu iznad fert gredica. Nemogu sada da rusim i da prepravljam sve da bude onako kako bi trebalo da bude (kako ste predlozili na drugoj skici )
ali se razmisljam da pregradjujem kucu u neku bolju organizaciju pa bi tu mogao ojacati stvari .
Dole mozete videti predlog tog novog rasporeda ovde se vidi da bih dole gde mi je taj jedan pregradni zid stavio dva zida i stvorio tri sobe kao i u hodniku bi se javili zidovi na sredini tamo gde ste predlagali gredu.(to bih radio i u prizemlju i na spratu na istim pozicijama)
E sada razmisljam se da svaki ovaj zid koji bi bio 12 cm od opeke napravim sa horizontalnim serklazom i stubom da podboce postojecu konstrukciju
horizontalni serklazi bi mozda bili 12x25 a stubovi od 12x12 ili pravougaonog preseka cak.
Sta mislite o ovoj ideji

  • novi_raspored.jpg
  • dscf2646_copy.jpg
  • novi_raspored_konstrukcija.jpg
Histerezis
Histerezis's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 21/08/2015
Poruke:

Dispoziciono rešenje objekta nije striktno i ono uvek može da se uradi na nekoliko načina i da sva rešenja budu dobra. U tom smislu shvatite dispoziciju koju sam skicirao. Dimenzije koje sam stavio nisu fiksne. Na primer vaše stepenište je urađeno kao kolenasta ploča a ne sa podesnim i međupodesnim gredama kao što sam ja nacrtao. To je sve u redu i nema ničeg lošeg. Znači može i jedno može i drugo.
Ja Vam nisam predložio ništa da rušite. Propuste koje ste napravili tokom izgradnje sad je nemoguće ispraviti (a da to finansijsk i po obimu radova bude racionalno). Ja sam rekao samo da injektirate i da ostavite tako. Jedino što bi bilo dobro i što bi moglo da znači objektu je da pregradni zid između ove dve sobe dole koji je sada 12cm srušite i ozidate na 19cm giter blokom ili na 25cm opekom. To bi popravilo opštu nosivost kuće za seizmičko opterećenje ali ništa nebi značilo što se tiče ojačanja međuspratne konstrukcije.
Svi ti pregradni zidovi (koje mislite da uradite prilikom reorganizacije) ne nose ništa niti mogu da nose nitni je predviđeno šta će njih da nosi. Pitanje je kako je urađena podna ploča (nulta ploča) sumnjam da su je nešto posebno armirali i da je urađena u nekoj značajnijoj debljini pa da na njum možete za zidate. U međuspratnoj konstrukciji (ploča iznad prizemlja) nisu ostavjene grede niti su udvajani binori na mestima gde bi vi hteli da zidate zidove. Šta će njih da nosi? Ploča nije računata sda nosi pregradne zidove. Sve to može jedino da se napravi od GK ploča tj. da svi ti pregradni zidovi koji su u poljima budu lagani. Nikakvi VS ili HS u pregradnim zidovima ne mogu da povećaju niti nosivost niti kritost kuće. Niti pomažu ispucaloj ploči šta više bili bi samo teret.
Ponavljam, ukoliko ste u mogućnosti injektirajte pukotine koje su nastale od skupljanja. Skupljanje cementnog kamena je vremenski proces i to je posle 20 godina sve završeno. Beton ploče se više neće skupljati. Ako možete pregradni zid između donjih prostorija pretvorite u vezni (19cm ili 25cm) i više ništa ne pipajte što se tiče konstrukcije.

sam svoj
sam svoj's picture
Offline
Registrovan dana: 29/07/2016
Poruke:

Sto se tice puktina injektiracu ih.Koji epoksid preporucujete i da li je moguce to uradii u SSM varijanti.

Razumeo sam da je ovo sto ste nacrtali bio samo jedno od mogucih resenja i da iz toga treba da shvatim samo generalne principe.
Znam da mi niste rekli da treba da rusim ali i razumem da morate da se ogradite(za sve ove promene cu ja biti licno odgovoran)

Sada vi predlazete da se tu nadje umesto 12 stavi 25 zid a na tom mestu nisam siguran ni koliki je horizontalni serklaz mogucce je da su ga izlili u sirini zida (12cm)nisam siguran.A i da zamenim zid sa opekom od 25 opet mi ostaju sobe od 20m2 sto bih hteo da promenim.
Razumem da ovi pregradni zidovi( i horizontalni serklazi na njima )nemgu da doprinesu ojacanju medjuspratne konstrukcije (ploca iznad prizemlja) tako da tako nesto nebi radio niti bi isao sa varijantom da stavljam pregradne zidove od opeke na spratu.Ali ako bi pregradio prizemlje ciglom ( a gore sa gips kartonom ) I ako su ti pregradni zidovi postavljeni na manjem rastojanju od 1.4 metra od osloncaodnosno odnosno temeljne grede (cuo sam da je to neko pravilo da je raspon od grede do pregradnog zida treba da bude manji od tog raspona pa da moze da bude nosen od strane tog nosaca).Pogledajte skicu.Sta mislite ja mislim da je temelj uradjen skolski kao i za sve kuce te velicine ali opet je tu faktor "oruk varijanta" ali mislim siguran da prizemlje moze da izdrzi pregradne zidove od cigle.

  • prizemlje_raspored_temeljnih_greda_i_udaljenost_zidova.jpg
sam svoj
sam svoj's picture
Offline
Registrovan dana: 29/07/2016
Poruke:

Racunao sam tezinu cigle koje bi se postavljale u prizemlju i koliko bi bile teske pogledajte skicu.
Sada razmisljam se ako bi postavljao na spratu isti ovaj raspored od gips kartona to je uredu za sobe ali kod kupatila(centralni deo ) postaje konplikovano i skupo praviti od knaufovih hidroizolacionih sistema pa se razmisljam da mozda bude od ytonga 100 bloka koji ima 37posto tezine( ponekoj mojoj racunici) od tezine opeke

  • tezina_opeke.jpg
Histerezis
Histerezis's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 21/08/2015
Poruke:

Epoksidnu smolu bilo kog proizvođača da uzmete nećete da pogrešite. Uzmite bilo koji dvokomponentni epoksid za konstrukcijsko injektiranje. Kad ih pomešate injekciona smeša je jako tečna tj. Ima malu viskoznost. Za injektiraje zidova Vam treba pumpa, cevćice injektira se od ozdo na gore i to sumnjam da bi mogli u SSM varijanti da uradite. Pukotine u ploči bez problema možete i sami da uradite. Očistite pukotine, odprašite kompresorom ako ga imate i jednostavno ulite smolu duž pukotine. Ploče tipa LMT rade kao pravougaoni presek i jako je visoko pritisnuta zona samo par santimetra tako da čete to bez problema da sanirate. Ali da budete svesni da to ne rešava problem koji može nastati prilikom seizmike jer ploča nema u sebi mrežu.
To da postoji pravilo da na rastojanju do 1.4m od zida može da se stavi pregradni zid i da može da bude nošen ne postoji. Zid pregradni možete da stavite gde god hoćete i da ga orjentišete kako god hoćete (tj. da bude paralelan sa fert nosačima ili upravan a fert nosače). ALI to mora da se definiše unapred i da se:
a) Pregradni zid paralelan sa nosačima (zid male težine i raspona) dovoljno je udvojiti dva binora ispod pregradnog zida. Eventualno se pojača armatura u binoru
b) Pregradni zid paralelan sa nosačima veća težina ili se zid lomi ili ima ventilacionih vertikala u sredini polja onda se paralelno sa binorima stavi greda. Obično se trudimo da greda bude sakrivena tj. u debljini ploče ako ne može onda se vidi dali može da se kontinuira na susedna polja ako baš ne može onda je ispustimo da viri sa donje strane ploče.
c) Pregradni zid upravan na rebra (mali raspon) sračuna se potrebna armatura u binorima.
d) Pregradni zid upravan na rebra (veći raspon preko 4m) sračuna se potrebna armatura u binorima dodaje se rebro za ukrućenje koje ne mora da bude na sredini nego je poželjno da je ispod zida ili što bliže zidu ukoliko je zid izlomljene geometrije. Ova varijanta se ne praktikuje izuzev ako je iznuđeno iz nekog razloga. Ova varijanta je neracionalna jer se uvek trudimo da pozicionirano MK tako da su rebra ferta paralelna sa pregradnim zidom.

Što se tiče temelja tu ne mogu da mislim jer stvarno ne znam da li uopšte postoji neki temelj po sredini. Trebalo bi da ga bude jer nevalja da MK, zidovi i temelji budu orjentisani isključivo u jednom pravcu. A da bar nema neki vezni temelj u upravnom pravcu... Zar Vi nemate neki projekat na osnovu kog je sve to rađeno neke skice neki crtež. Ako ništa barem neko usmeno zaveštanje šta je gde po kući... Ako ništa nemate trebalo bi da se kopa temelj da se vidi šta je. Ne znam koliko je to pametno da radite (otvara se veliki poso, skidate podove, prekidate HI, ima da košta...) Ovo pričam sve za slučaj da idete samo na vezni zid na 19 ili 25cm po sredini.
Zato je monolitna pun ploča zakon za ovakve stvari jer pregradne zidove izmete u proračun otprilike kao da su „razmazani“ po celoj površini etaže i onda sutra dan možete da se dosećujete koliko god želite da menjate arhitektonsko rešenje (raspored prostorija i pregradnih zidova)
Da se pregradni zidovi urade od itonga to je ok i to bi moglo da prođe u prizemlju a za sprat mora da se prekontroliše. El znate šta je od armature stavljano u fert nosače? Znači šta je osnovna armatura donje zone binora + šta je dodatna?
Vodite računa kad se računaju težine zidova ne ulazi u proračun samo težina opeke već i maltera kojim se zida + malter kojim se malterišu ti zidovi posle. Koliko vidim Vi računate da zid ima masu od oko 170kg/m2 a on može da ima oko 260kg/m2 pa i više.

sam svoj
sam svoj's picture
Offline
Registrovan dana: 29/07/2016
Poruke:

b) Pregradni zid paralelan sa nosačima veća težina ili se zid lomi ili ima ventilacionih vertikala u sredini polja onda se paralelno sa binorima stavi greda. Obično se trudimo da greda bude sakrivena tj. u debljini ploče ako ne može onda se vidi dali može da se kontinuira na susedna polja ako baš ne može onda je ispustimo da viri sa donje strane ploč
Nije mi jasno sledece " ili ima ventilacionih vertikala u sredini polja " da li taj predlog ovako izgleda

  • 1111111111111111.jpg
Histerezis
Histerezis's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 21/08/2015
Poruke:

Otprilike je to to što ste nacrtali samo ventilacione otvore obično pomerimo pored grede da je nebi perforirali. To je trebalo odmah da se predvidi ispod pregradnih zidova. Za vaš konkretan slučaj je bilo dovoljno da su ostavljena naprimer po dva binora ispod pregradnog zida. Sad je varijanta da ukoliko ne može postojeća armatura u binorima da zadovolji onda uzmete i sečete ploču na mestu punioca i da umetnete gredu. To već nije poso SSM i ja to nebi nikada radio. Ja sam nasledio sličnu kuću meni su sobe po 17m2 raspored mi neodgovara štaviše smeta i nije funkcionalan ali sam odustao da bilo šta menjam. Što da bespotrebno čačkam mečku... Vama ako su sobe oko 20m2 to je stvarno preterano tako da Vas potpuno razumem što hoćete da to korigujete..

  • fert_mk.jpg
sam svoj
sam svoj's picture
Offline
Registrovan dana: 29/07/2016
Poruke:

Nije me bilo nekoliko dana ali saznao sam neke nove podatke o konstrkciji.Recimo greda na sredini koja nosi zid je 12 cm(ima glatku armaturu 4X8|) i sa svake strane ima po punioc i na krajevima uz ivicne grede je odmah stavljen punioc umesto gredice pogledajte presek situacije. E sada svestan sam da mi savetujes da nista nediram ali neophodno mi je da izdelim prostor poslusacu savete da gore neopterecujem takod da cu ove zidove za deljenje soba napraviti od gips kartona a na hodniku cu dva zida ukune kvadrature 7.5 kvadrata napraviti od Ytonga 10 jer malo konplikovano zbog izolacije da prelazim.
Sto se tice prizemlja razmisljam se da pre svega tamo gde ovoaj pregradni zid koji poprecno u odnosu na pravac tavanice postavi jedan stub koji bi se oslanjao na temeljnu gredu i da se na taj stub islije greda
I time bih malo podbocio celu pricu
Takodje razmisljam da pored ove grede u sredini izbacim taj punioc i napravim jos jednu gredu u debljini ploce(ovo mi nije toliko esencijalno jer gore bih rasteretio ali tu trenutno vec imam rupu od odzaka pa razmisljam se da je dobar trenutak) samo nisam siguran kako bih ga zavrsio u nosecem zidu kako bih spoio

  • postojece_stanje.jpg
  • predlog.jpg
Histerezis
Histerezis's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 21/08/2015
Poruke:

Ima puno propusta!
1. Minimalno je u HS 4fi12 kod Vas je 4fi10. Ovo je bitno za prijem seizmičkog opterećenja za trenutnu temu oko koje diskutujemo nema nikakav uticaj.
2. Uvek se kreće binorom a ne puniocem do zida.
3. Ta "greda" u sredini sa 4fi8 zaboravite da postoji tj. kao da je nema. Ona ne nosi zid na spratu jer leži na zidu koji je u prizemlju i ona je nešto kao HS ali ne zadovoljava minimalne dimenzije. Ona se ne može smatrati za konstruktivni element kome bilo šta može da se poveri. Bolje da je umesto nje samo binor stavljen. Plus što ima rupu u sredini.
4. Nesme se mešati u jednom preseku glatka i rebrasta armatura. Ako u prizemlju uklonite zid po sredini taj mali HS ce postati kao neka gredica sa glatkom armaturom a binori su sa rebrastom. Nije toliko bitna stvar periferno je...
To što hoćete da ubacite gredu umesto punioca to je prava stvar i to se jako često radi. Ali šta će ta greda sad tu da nosi kad sklanjete zid iznad nje. Ona ima svoju ulogu a to je da kod seizmike ukruti međuspratnu konstrukciju u svojoj ravni i da primi eventualna zatezanja ali to ne može da se ostvari jer nemate mogućnost da je dobro ankerujete.
Kažite mi samo dali znate šta ide od armature u binoru za svako polje. Znači šta je osnovna armatura rešetke binora u donjoj zoni + šta je dodato? Od ovoga ponajviše zavisi šta i kako dalje. U prethodnom postu sam Vas već jedanput pitao ali mi niste rekli. To mi je najbitnije.

sam svoj
sam svoj's picture
Offline
Registrovan dana: 29/07/2016
Poruke:

nisam imao taj podatak ali sam skinuo gredicu koja je koriscena kao nadvratnik (mislim da je ista gredica koriscena u tavanici) i to je obicna gredica koja ima 7mm (i gore i dole sve tri armature) 4mm su oni kosnici .Znajuci zidare mislim da nisu dodavali nista drugo u tavanicu sem toga ili narucivali posebnu gredicu za nadvratnik.

2.To je jako cest slucaj da zidari tako rade "kao da ustede" .Skoro mi se desilo da sam morao da ga "ubedjujem " da stavi gredicu odmah na pocetak do serklaza tako da sam to sada prvo gledao.Ali treba insistirati jer nema nikakve ustede jer ni punioci nisu jeftini a i da je skuplj mala je to razlika za stailnost konstrukcije.
3.greda u sredini nije prekinuta samo su punioci koji su prosli preko odzaka (viditi presek gde je otvor za odzak) ali slazam se da nema nikakvu funkciju ja je racunam kao klasicnu gredicu+

4. hteo bih umesto punioca da ubacim gredu ali jedina stvar mi je kako ona da se poveze sa horizontalnim serklazima na koje se naslanja odnosno kako da je ankerisem da li ceo taj deo razbije u sirini te grede pa se zaliju zajedno taj detalj mi je nejasan. A opet šta će ta greda sad tu da nosi kad sam sklonio zid iznad njega .Isto bih to radio i sa puniocima koji ce da leze iznad novih zidova u prizemlju a opet isto pitanje.
Ali razmisljam se da u okviru ovog pregradnog zida postavi stub koji bi padao na temeljnu gredu i na sebi imao horizontalni serklaz

Histerezis
Histerezis's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 21/08/2015
Poruke:

Sam svoj, ništa to onda ne valja!
U poljima gde su Vam sobe u binoru je pored dve sedmice morala da bude i jedna Rfi10 i to za slučaj da samo po ploči postavite stiropor, estrih i parket a da sa donje strane omalterišete plafon.
Za slučaj da popreko stavite pregradni zid od tankeg itonga (po sredini polja gde bi bila ta mala soba) potrebno je da u binoru bude dodatna Rfi12.
U kupatilu da bi ploča držala pregradni zid od itonga moralo bi da je u binoru pored 2Rfi7 i dodata 1Rfi8.
Ništa to ne valja jer su rebra bez potrebne armature. Tako da to što je ploča ispucala i nije tako stašno....
U grede ispod novih pregradnih zidova od itonga (između budućih soba) koju biste sakrili u ploči tako što bi izbacili punioce bi u donjoj zoni trebali da stavite 3Rfi12 gornja konstruktivno 2Rfi12, uzengije otvorene (obične bez preklopa po manjoj strani) fi6/20/10 (u polju na 20 pri osloncima na 10cm). Morali bi da:
1. poduprete ploču odozdo
2. rasečete ploču taman iznad punioca i prošlicate ceo raspon
3. uštemujete serklaže na oba kraja bar po 5cm da kad zabetonirate bude smicanje i po betonu. Ubušite ukoso u serklažima rupe fi 16 za trnove (ankere) 4Rfi12 dužine 40-tak cm koje bi zalili epoksidom mada i ne mora može i u cementnu pastu...
4. ubacite armaturni koš buduće grede i betonirate.
ALI ostaje pitanje šta će da nosi poprečni deo zida (upravno na rebra)... I to može da se reši ali šta sa delovima ploče sa strane koji nemaju armature da nose ni plafon sa podom i nameštaj...Sve ovo važi ako je kod Vas LMT tavanica sa razmakom binora od 40cm za slučaj pravog ferta sa puniocima na 50cm tek tad ne valja. Ovi širi punioci su se ranije koristili bili su kvalitetniji i širi pa su binori mogli da idu na 50cm osovinskog razmaka) zadnji put sam ih video 2000-te godine.
Da je sve u startu kada je pravljena kuća urađeno kako treba u smislu potrebne armature (dodatna u binorima, jači HS i mreža preko) ploča bi bila skuplja za 250evra.
Sad da to ispravite jako je teško, komplikovano i skupo. Ja Vam opet ponavljam da ne dirate raspored i da ostavite kako je. Ovo je jako ilustrativno i za druge forumaše koji prate ovu temu. Ako u trenutku kad se gradi ne uradite nešto kako treba posle je to višestruko skuplje i/ili nemoguće popraviti a da bude racionalno rešenje. Meni je ipak neverovatno da je urađena ploča bez dodatne armature u binorima.
Ljudi moraju biti svesni da ne može majstor na osnovu iskustva da odredi gde ce i šta da ide od armature pa makar bila i obična stambena kuća. Ipak nekakav statički proračun mora da se uradi iako je to gotovo svugde slično i gotovo isto (samo na prvi pogled). Druga je stvar što je i zakonodavac nerazuman pa prema poslednjem pravilniku za objekte jednostavne forme klase A i manje od 400m2 više nema potrebe da se radi statički proračun već samo tehnički opis koji potpisuje arhitekta i to sada ide za PGA (projekat za građevinsku dozvolu).
Svako može da napravi kuću i to nije prblem i malo bolji majstor može da odredi armaturu otprilike. Nekad bude više nekad manje i ništa se ne dešava naročito. A zašto? Pa zato što kad se napravi neki propust kao u ovom slučaju smanjuje se koeficijenat sigurnosti i nije onaj koji je pravilnicima propisan nego bude manji. Povećaju se ugibi i po neka prsina se pojavi i nikom ništa. Što reče nekad davno Velja Ilić za nelegalne objekte "Šta će njima statički proračun kad eto stoje po 20-30 godina i ništa im ne fali" Ne fali im ništa ali od gravitacionog opterećenja ali šta će biti ako se nekim slučajem desi zemljotres tad sve ono što je sakrivano i pod tepih gurano ispliva na videlo u vidu velikih oštećenja od zemljotresa srednjeg i slabijeg intenziteta.

tenzor
tenzor's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 01/11/2008
Poruke:

Malo je off ali da me interesuje jedna stvar , je li neka institucija uradila ikakvu studiju posle zemljotresa u Kraljevu ...

lookic
lookic's picture
Offline
Registrovan dana: 07/10/2011
Poruke:

Vezano za seizmicke zone? I da je radjeno, dzaba. Kad je pisan sadasnji pravilnik znalo se da stepen seizmicnosti nije bas onakav kako se uzima ( malo je gora situacija) ali bi to onda malo izbacilo iz igre deo gradjevinske industrije pa je lobi ucinio svoje.

Histerezis
Histerezis's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 21/08/2015
Poruke:

Republički seizmološki zavod je radio ali se taj izveštaj bavi inžinjerskom seizmologijom. Koliko se sećam od strane drugih institucija rađena je samo komisijska procena štete, ocenjivani su objekti dali da se saniraju ili ruše i koliko ko sredstava da dobije. Ali se niko nije bavio zašto su se objekti rušili. Ono što je problem kod nas je što nijedan institut (koliko je meni poznato) nije radio studiju u kojoj bi se bavio aseizmičkim građevinarstvom. Kako bi znali statistiku koliko je objekata oštećeno, u kom su sistemu napravljeni, tipovi oštećenja, šta su uzroci oštećenja, dali su projektovani i izvedeni sa dozvolom ili mimo nje, dali je bilo propusta u projektovanjju ili izvođenju. Ili je sve bilo uredu al propisi možda nisu dobri u nekim segmentima. Koliko znam ovo nikada nije rađeno ni za jedan skoriji zemljotres u Srbiji.... Inače je ovo nešto što se redovno radi u naprednijim i u svakom smislu razvijenijim društvima. Na primer Amerikanci obavezno nakon jačih zemljotresa šalju ekipe po drugim zemljama koje su za svoje nacionalne pravilnike usvojili američke norme i standarde. Popisuju objekte, oštećenja vide kako se koji objekat ponašao naročito oni objekti koji su mlađi i relativno skoro izgrađeni jer time može da se kontroliše kakvi su propisi. Propisi se u drugim zemljama periodično i ažuriraju a naši trnutno važeći su još iz 1981 godine (imali su samo sitne izmene) i odavno su prevaziđeni. U Americi u nekim gradovima u izuzetno trusnim područjima čak postoji i kategorizacija objekata po gradu koliko je koji siguran za zemljotresno opterećenje. Otprilike kao što hoteli dobijaju zvezdice ovde zgrade dobijaju nalepnice sa „kategorijom“ sigurnosti.
Što se tiče seizmičke zone Kraljeva Republički seizmološki zavod je pre par godina objavio Kartu seizmičkog hazarda gde se Kraljevo nalazi u zoni između VIII i IX stepena seizmičnosti, ali i na granici (oblast između Kraljeva i Čačka je moguć IX stepen, za povratni period od 475 godina).

tenzor
tenzor's picture
Offline
Moderator
Registrovan dana: 01/11/2008
Poruke:

Tako sam i mislio ... Iako je zemljotres velika nesreća , iz svakog se mogu izvući pouke i to ne iz labaratorijskih opita , simiulacija već su rezultati realni .
Što se tiče lobija , to je svakako odličan primer za oplaštene dimnjake koji su se pokazali pouzdani kao " vrbov klin " i dan danas se ugradjuju isto iako su se pokazali kao totalni promašaj ...